BiH za godinu dana nije razgraničila ni milimetar teritorije sa komšijama
U Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period juli - decembar 2025. godine ne navodi se da se stvari pokreću sa mrtve tačke, niti ima ikakvog vidljivog pomaka u odnosu na prethodno polugodište.
Ova komisija je, podsjetimo, nadležna za identifikaciju granice sa susjednim državama, sačinjavanje prijedloga za korekciju granične linije, pripremu prijedloga međudržavnih ugovora i drugih akata o graničnoj liniji itd.
Komisija je, u drugom polugodištu 2025. godine, održala dvije sjednice, na kojim su razmatrane i analizirane aktivnosti i prijedlozi rješavanja pitanja iz nadležnosti njenog rada.
"Komisija je, između ostalog, na sjednici održanoj 3. decembra 2025. godine usvojila Nacrt izvještaja o radu za period juli - decembar 2025. godine, kao i Nacrt plana i programa rada za 2026. godinu", naveli su iz Komisije.
U okviru svojih redovnih aktivnosti Komisija je, dodaje se, odgovarala na upite ministarstava, institucija i drugih subjekata, koji se tiču pitanja razgraničenja BiH sa susjednim državama.
"Važno je napomenuti da su sa predstavnicima Crne Gore nastavljeni razgovori o obilježavanju granične linije između dviju država. Osnova za vođenje ovih razgovora je Ugovor o državnoj granici između BiH i Crne Gore, potpisan u Beču 28. avgusta 2015. godine, a Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je donijelo Odluku o ratifikaciji 18. januara 2016. godine", naveli su iz Državne komisije za granicu BiH.
Međutim, kako priznaju, razgovori su trenutno zastali, a temeljna prepreka nastavku ovih važnih aktivnosti je davanje saglasnosti Savjeta ministara BiH na imenovanje Stručne grupe za učestvovanje u radu zajedničkih radnih tijela za identifikaciju i obilježavanje državne granice sa susjednim zemljama.
"Naime, Komisija je donijela Odluku o imenovanju članova Stručne grupe, ali Savjet ministara BiH još nije dao saglasnost na predloženu odluku", tvrde iz Komisije.
Jedan od prioriteta, dodaju iz Komisije, jeste i određivanje tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske.
"Stavovi tri strane su usaglašeni po ovom pitanju, kako u pogledu tehničke dokumentacije, tako i u pogledu predloženog teksta protokola o određivanju tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske. U narednom periodu se nastojati u tome da se urade sve pripreme za potpisivanje teksta protokola", uvjeravaju iz Komisije, odakle upozoravaju da je i za realizaciju ove aktivnosti neophodna saglasnost Savjeta ministara za imenovanje Stručne grupe.
Naglasili su da u drugom polugodištu 2025. nije bilo aktivnosti po pitanju rješavanja graničnih pitanja sa Hrvatskom i Srbijom. Problem je već poznat i identičan već duže vrijeme.
"Komisija je prema predstavnicima Hrvatske i prema predstavnicima Srbije uputila pisma namjere o spremnosti nastavka razgovora o granici, ali na našu adresu još nisu stigli odgovori", upozoravaju iz Komisije.
To što BiH ne bilježi napredak u razgraničenju svoje teritorije sa komšijama ne iznenađuje novinara Dejana Šajinovića.
"BiH bilježi zastoj u brojnim oblastima, a ovo je samo jedna od njih. Mi konstantno imamo blokade pri implementaciji raznih projekata, tako da nikog ne treba da čudi to što tapkamo u mjestu u procesu razgraničenja sa zemljama u komšiluku", kaže Šajinović.
Granica BiH je najduža s Hrvatskom te iznosi 1.001 kilometar, zatim sa Srbijom 302 km i sa Crnom Gorom 225 kilometara.
Sa Srbijom je, kako su "Nezavisne novine" ranije pisale, problem u četiri tačke, i to hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, a sporno je i 10 kilometara pruge Beograd - Bar koja prolazi kroz BiH i opštine Priboj i Rudo.
Prije nekoliko godina, podsjetimo, članovi Državne komisije za granicu BiH posvađali su se s obzirom na to da je ispred bh. komisije prema Srbiji otišao Protokol o okvirnim kriterijumima za granicu između BiH i Srbije, koji nije bio usaglašen, već su ga članovi Komisije iz FBiH uputili samoinicijativno, bez saglasnosti Komisije.
Što se tiče granice sa Hrvatskom, tu je situacija daleko komplikovanija i od ukupno 1.001 kilometra granice sporne su dvije tačke: granica na moru kod Neuma i na dijelu od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje državna granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu rijeke Une.