Više od godinu dana nakon početka provedbe Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, samo su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija osigurale više od jedne isplate povezane s provedbom reformi. Prema pisanju Euractiva, neujednačen napredak pokazuje da politička nestabilnost koči pojedine zemlje, ali otvara i pitanje provode li vlade trajne promjene ili samo ispunjavaju rokove kako bi dobile novac.
Europska komisija pokrenula je Plan rasta 2023. godine u cilju ubrzavanja europskih integracija. Financijska sredstva uvjetovana su provedbom konkretnih ekonomskih, institucionalnih i reformi u oblasti vladavine prava, uz postepeno uključivanje šest zemalja Zapadnog Balkana u dijelove jedinstvenog tržišta EU. Iz Europske komisije naveli su da je Plan rasta istodobno instrument europske integracije i test sposobnosti vlada zemalja regije da provesti reforme na koje su se obvezale.
Kada je, konkretno, o BiH riječ, ukazuje se da naša zemlja još nije provela nijednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla pristupiti raspoloživim sredstvima. Visoka povjerenica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je za nedavnog posjeta Sarajevu da će daljnja kašnjenja značiti i nove financijske gubitke. Istodobno se podsjeća da je BiH već izgubila 108 milijuna eura, dok bi do isteka ove godine mogla ostati bez više od 370 milijuna eura.
