Bez hitnog povećanja plata, univerziteti u RS gube bitku: Dva fakulteta imaju ozbiljan problem s kadrom

Potrebno je hitno otvoriti pregovore sa resornim ministarstvom o povećanju plata nastavnom osoblju na visokoškolskim ustanovama kroz izmjene Zakona o platama, rečeno je danas u Banjaluci nakon sastanka članova koordinacionih odbora za visoko obrazovanje Univerziteta u Banjaluci, Istočnom Sarajevu i Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske.

Biljana Lubarda, članica Koordinacionog odbora Sindikata, istakla je da su radnici zaposleni u visokom obrazovanju i studentskom standardu ozbiljno nezadovoljni svojim materijalnim položajem, koji ne prati rast cijena osnovnih životnih namirnica niti odgovara složenosti i obimu poslova koje obavljaju.

„Plate zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda veoma često ne prate rast cijena osnovnih proizvoda, a ne zadovoljavaju ni zahtjeve poslova koje svakodnevno obavljaju. Posebno zabrinjava odlazak mladih kadrova, ljekara i inženjera, koji predstavljaju budućnost društva, u privatne kompanije. Primanje asistenta je zahtjevna procedura, a kad mladi stručnjak vidi visinu svojih primanja, često odlazi. Takvi odlasci kontinuirano pogađaju, naročito Elektrotehnički i Medicinski fakultet“, rekla je Lubarda.

Ona je dodala da trenutni sistem plata ne odražava složenost poslova ni odgovornosti pojedinih kategorija zaposlenih. „Postoje situacije da nastavnici koji obavljaju funkcije prodekana ili su redovni profesori odgovorni za nastavu i naučnoistraživački rad praktično ne dobijaju dodatnu funkcionalnu nadoknadu, iako su ti poslovi izuzetno složeni i odgovorni. Na velikim organizacijama sa više studijskih programa teret tih poslova je posebno velik. Hitno je potrebno napraviti promjene u sistemu plata kako bismo zadržali kvalitetan kadar i osigurali budućnost univerziteta“, naglasila je Lubarda, navodeći da neto plata asistenta iznosi 1.989 KM, dok je plata šefa studenske službe i šefa biblioteke tek oko 1.969 KM.

Srđan Vuković, sa Tehnološkog fakulteta Zvornik Univerziteta u Istočnom Sarajevu, upozorio je na platnu kompresiju koja dodatno obesmišljava rad nastavnog kadra.

„Pozdravljamo određena povećanja plata, ali smatramo da su nastavnici i nastavni kadar, glavni nosioci nastavnog i naučnoistraživačkog procesa, u ovom trenutku nepravedno zapostavljeni. Pored izvođenja nastave, angažovani smo u naučnoistraživačkom radu, akreditacijama, komisijama i brojnim drugim obavezama koje prevazilaze redovan radni angažman. Uz to, finansijski smo opterećeni troškovima objavljivanja radova i učešća na konferencijama, što nije pitanje prestiža, već nužan uslov za profesionalno napredovanje. Sve to pokazuje da je neophodno unaprijediti finansijsku sliku nastavnog kadra“, rekao je Vuković.

Tihomir Radanović, predsjednik sindikata Studentskog centra Banja Luka, iznio je konkretne iznose plata zaposlenih u studentskim centrima, ističući nelogičnosti u sistemu jer povećanjem od 1. januara većina radnika Centra će doći na minimalac, jer su sa srednjom stručnom spremom. „ Dobili smo uvjeravanja od resornog ministarstva da će u prvom kvartalu 2026. godine biti pregovora kako bi se ove nelogičnosti ispravile i omogućilo linearno povećanje plata za sve zaposlene, čime bi se osigurala pravičnost i valorizacija rada svih kategorija“, rekao je Radanović.

Sindikat je naglasio da bez hitnih izmjena u sistemu plata neće biti moguće zadržati kvalitetan kadar, što direktno ugrožava kontinuitet nastave i budućnost univerziteta.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture, Dragan Gnjatić, upozorio je na kritičnu situaciju u obrazovanju kada su u pitanju nastavnici matematike i fizike. Prema njegovim riječima, trenutno ne postoji nijedan nastavnik ovih predmeta na birou rada, a studijski programi matematike i fizike praktično ne upisuju nove studente.

„Rješenje bi moglo biti da se za deficitarna zanimanja, kao što su nastavnici matematike i fizike, predvidi dodatno povećanje plata od 20 posto, kako bi se privukao i zadržao kvalitetan kadar. Ovako stimulisanje nužno je kako bi obrazovni sistem mogao odgovoriti na potrebe studenata i društva u cjelini te spriječiti dugoročne probleme u školstvu i visokom obrazovanju“, zaključio je Gnjatić.