Europske prijestolnice pokušavaju smiriti zabrinutost Belgije uoči samita lidera EU zakazanog za 23. oktobar, koji bi trebao otvoriti put za usvajanje pravnog prijedloga ubrzo nakon političkog dogovora.
Belgija postavlja uslove za korištenje ruskih sredstava u finansiranju ukrajinskog zajma

Belgija je postavila jasne uslove za korištenje ruskih sredstava u okviru planiranog zajma od 140 milijardi eura za Ukrajinu, uključujući obavezni dogovor članica Europske unije o podjeli svih sadašnjih i budućih rizika koji prelaze iznos od 170 milijardi eura.
Belgija ima najveći ulog među 27 članica, jer je sjedište finansijskog depozitara Euroclear, koji drži većinu zamrznute ruske državne imovine blokirane nakon invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. Vlada Belgije strahuje da bi mogla snositi pravne i finansijske posljedice eventualnih ruskih tužbi, te insistira da sve zemlje EU garantuju za zajam, što bi praktično značilo pokrivanje troškova novcem poreskih obveznika.
“Ove garancije ne mogu biti ograničene na 170 milijardi eura koje Komisija predlaže da se mobilizuju. Potencijalna izloženost može biti znatno veća”, upozorio je belgijski premijer Bart De Wever tokom neformalnog samita u Kopenhagenu 1. oktobra. Dodao je da garancije “ne smiju automatski prestati kada sankcije budu ukinute, jer bi arbitražni postupci mogli uslijediti godinama kasnije”.
U dokumentu dostavljenom europskim liderima De Wever je iznio granice koje Belgija neće preći: odbijanje bilo kakve mjere koja bi se mogla tumačiti kao konfiskacija imovine, pravno obavezujuće garancije da će sve zemlje članice dijeliti rizike Belgije i Eurocleara, te dogovor o hitnoj isplati sredstava u slučaju da se sredstva moraju vratiti Rusiji, na primjer nakon mirovnog sporazuma.
Europska komisija predložila je korištenje 175 milijardi eura gotovine koja je nastala od ulaganja zamrznutih ruskih sredstava u državne obveznice, za finansiranje zajma od 140 milijardi eura Ukrajini i otplatu prethodnog G7 kredita. Ta sredstva trenutno se nalaze na depozitu u Evropskoj centralnoj banci pod nadzorom Eurocleara.
De Wever je upozorio da bi plan Komisije mogao predstavljati prikrivenu konfiskaciju i kršenje bilateralnih ugovora Belgije i Luksemburga s Rusijom iz 1989. godine. Također je izrazio bojazan da bi kineski investitori mogli povući svoja sredstva iz Eurocleara, strahujući od mogućeg zapljenjivanja u budućnosti.
Europska centralna banka ranije je upozorila da bi formalna zapljena ruske imovine mogla potkopati vjerodostojnost eura i izazvati recipročne mjere drugih država, navodi Politico.