Austrijska ministrica za N1: BiH pregovore za pristupanje EU može početi sa trenutnim Ustavom

Vjerujete li da u Bosni i Hercegovini zaista postoji politička volja za pridruživanje Evropskoj uniji?

Da, optimistična sam u vezi s tim. No, da bi se taj cilj postigao, obje strane moraju postići rezultate. Dakle, s jedne strane, zemlje kandidati, a u tom slučaju Bosna i Hercegovina, a s druge strane i Evropska unija, jer je trebalo mnogo godina, a govorimo i o decenijama, da se tamo vidi napredak. Trenutno je premalo napretka kada je u pitanju politika pristupanja Evropske unije. Postoje neke nove dinamike u regiji, ali ipak moramo istaknuti regiju, moramo istaknuti i potencijal ovdje. Austrija stoga podržava da i Evropska unija mora postići rezultate kada su u pitanju brži procesi pristupanja. Dakle, oni se, naravno, zasnivaju na zaslugama, ali podržavamo inicijativu za glasanje kvalifikovanom većinom tokom procesa pristupanja jer mislimo da je za to vrijeme i nećemo blokirati zbog bilateralnih pitanja, reformi u zemljama kandidatima, reformi koje su neophodne za dalji napredak.

Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, reforme su bile spore, a usvajanje Plana rasta je zapravo nekoliko puta odgođeno. Koga smatrate odgovornim za trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini?

Mislim da je prije svega potpuno razumljivo da se ljudi frustriraju. I to je također dio naše misije iz Austrije, ali i iz Evropske unije, da radimo na svom kredibilitetu. Kada dajemo obećanja prije više od 20 godina, moramo i ispuniti ta obećanja i krajnje je vrijeme da to učinimo jer ćemo u suprotnom izgubiti podršku ljudi u regijama, izgubit ćemo podršku donosilaca odluka i naravno izgubit ćemo svoj kredibilitet kao Evropska unija i kao države članice. A postoje koristi za obje strane. I to je za mene, kao austrijsku ministricu, ključno da te koristi prenesem i austrijskim građanima, jer već imamo snažne bilateralne veze, posebno s Bosnom i Hercegovinom, želimo ojačati te veze. Stoga će evropski put to također podržati. Potencijal koji imamo na tom nivou. I mislim da bi postepena integracija također mogla biti opipljiv rezultat za ljude, za građane koji žive u Bosni i Hercegovini, da vide i da se trud, proevropski napor, postignuća, kao i reforme koje se provode, postižu i da se isplate. Dakle, da bismo vidjeli opipljive rezultate, vidimo da će, naprimjer, u finansijskom sektoru, mi, s pristupanjem SEPA-i, nadamo se zona bez roaminga biti sljedeći korak, jer mislim da bi bilo vrlo važno imati građane na našoj strani na putu ka EU. I da, kada vidite jasne koristi, kada vidite jasne prednosti toga, mislim da bi to bila dobra odluka.

Austrija je, zajedno s Njemačkom, u aprilu uvela sankcije Miloradu Dodiku i zabranila mu ulazak u zemlju. Koliko opasnom smatrate Dodikovu politiku u smislu stabilnosti i napretka Bosne i Hercegovine ka integracijama u EU?

Secesionistička retorika je uvijek opasna. Dakle, Austrija, naravno, čvrsto stoji iza Bosne i Hercegovine i čvrsto stoji iza suvereniteta zemlje. Znamo da postoje različiti interesi pored našeg kontinenta za slabljenje Evropske unije i destabilizaciju Evropske unije. Moramo spriječiti i biti svjesni te opasnosti, jer je to najveći interes nekih aktera na terenu, nekih trećih aktera, da destabilizuju. Zato uvijek podržavam i zalažem se za zemlje Zapadnog Balkana, jer su one u srcu Evrope, nalaze se u samom središtu Evrope i stoga su izuzetno važne za sigurnost na našem kontinentu. Zato su potrebni konkretni rezultati, jer je podrška evropskom putu stoga nešto gdje nam je potrebna i posvećenost svih.

Da, ali može li Bosna i Hercegovina, s ovom trenutnom političkom strukturom, zapravo i realno postati dio Evropske unije? Znamo da je naša politička struktura vrlo komplicirana. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) često naglašava važnost promjene izbornog zakona, smatrajući ga diskriminirajućim. Mislite li da je potrebno izmijeniti Ustav kako bi se riješila prava onih koji nisu Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, posebno zato što ne mogu glasati za Predsjedništvo, naprimjer?

Da, pregovori mogu početi sa trenutnom situacijom i postavkama Ustava ovdje u Bosni i Hercegovini. I naravno, tokom napretka pristupa zasnovanog na zaslugama, tokom pregovora i procesa pristupanja, naravno da će biti potrebne reforme i promjene. I kada je u pitanju, naprimjer, pozicija visokog predstavnika Evropske unije ili kada je u pitanju izborni zakon. Ali naravno, pregovori mogu početi od sada. Potrebne su nam reforme i obje strane moraju ih ispuniti.

Već ste rekli da to nije sve u vezi s Bosnom i Hercegovinom i da Evropska unija mora pomoći na tom putu. Ali koliko Evropska unija može pomoći, a koliko Austrija zapravo može pomoći Bosni i Hercegovini na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji?

Austrija će, naravno, ostati snažan zagovornik pristupanja Evropskoj uniji i želimo unijeti novu dinamiku u politiku proširenja. Mislim da je to najvažniji geostrateški instrument Evropske unije, posebno u geopolitički izazovnim vremenima poput ovih. Potrebna nam je ta jasna posvećenost evropskim vrijednostima. Austrija to, naravno, podržava u regiji jer imamo dobre i vrlo bliske bilateralne odnose. I mislim, naravno, reforme se moraju provesti. Ali na evropskom nivou, mi se također zalažemo za brži napredak u ovim pitanjima i zato podržavamo glasanje s kvalifikovanom većinom. Dakle, da unutrašnja politika Evropske unije ili nekih zemalja članica ne blokira, ili čak bilateralna pitanja ne blokiraju dalje proces pristupanja zemalja kandidata.

Šta je s drugim zemljama Zapadnog Balkana? Studenti u Srbiji, na primjer, mjesecima protestuju zbog korupcije. Kako to utječe na put Srbije ka EU?

Mislim da je važno tretirati svaku zemlju kandidata zasebno i na osnovu zasluga. Dakle, postoji jasno i transparentno. Postoje jasna i transparentna pravila i reforme potrebne na ovom putu. Postoji jasan proces otvaranja i zatvaranja poglavlja i klastera. I naravno, te stvari zahtijevaju intenzivne pregovore i naravno volju za reformama na svim nivoima. Mislim da neke, neke zemlje članice, neke se nadamo da će postati zemlje članice ovdje u regionu. Kada pomislim na Crnu Goru, na primjer, ili na Albaniju, one nisu samo predvodnici, već se mogu smatrati i pozitivnim primjerom za mlađe generacije da se i njihovi napori isplate i da jasno vide napredak i opipljive rezultate svojih evropskih integracija.

Šta je sa drugim oblastima? Znamo da su ekonomska saradnja i investicije također važne. Da li su planirani neki projekti za blisku budućnost ili politička kriza i dalje ometa napredak u ovoj oblasti?

Imamo bliske veze u mnogim različitim sektorima i oblastima. Znam da mnoge austrijske kompanije, na primjer, rade ovdje u Bosni i Hercegovini. Imala sam sastanak s ministrom i razgovarali smo o konkretnim projektima, na primjer, o razmjenama mladih ili o tome kako ojačati obrazovanje, profesionalni obrazovni sistem ovdje u Bosni i Hercegovini, jer je također važno dati mladim ljudima perspektivu. Dakle, to su vrlo konkretni projekti i inicijative gdje radimo zajedno, gdje, na primjer, austrijske kompanije mogu donijeti i svoje znanje u regiju, u zemlju kroz programe pripravništva u Austriji. To je model uspjeha unutar Austrije, a ujedno i nešto gdje možemo zadržati mlađe generacije, gdje možemo zadržati mlade stručnjake u regiji, jer mislim da su i oni potrebni i donose svijetlu budućnost i, nadam se, vrlo proevropsku budućnost.

U medijima ovdje ste u posljednje vrijeme mnogo spominjani, posebno u vezi s tri ključne stvari: privremenom zabranom spajanja porodica, politikom integracije i socijalne pomoći, te zabranom nošenja hidžaba za djevojčice mlađe od 14 godina. Bilo je značajnih kritika. Možete li pojasniti ove mjere i smatrate li da su kritike opravdane?

Austrija već dugo ističe da je veoma važno fokusirati se na evropski nivo, posebno na borbu protiv ilegalnih migracija, jer Austrija ima razne izazove u vezi s našom politikom integracije. Na primjer, kada je u pitanju naš školski sistem, 50% učenika ne govori naš jezik dovoljno da bi razumjeli lekcije nastavnika. A to je, na primjer, vrlo veliki izazov za naš obrazovni sistem. To vidimo i u drugim sektorima. Zato smo odlučili zaustaviti spajanje porodica za tražitelje azila koji dolaze u Austriju i žele ovdje ostati. Druga stvar je da smo također odlučili biti jasni kada je u pitanju naša politika integracije, da to nije poziv za učešće u našem programu integracije. Obavezno je učestvovati u programu integracije. A ko ne nauči naš jezik, ko nije spreman tražiti posao i ko nije spreman podržati naše evropske i demokratske vrijednosti, vidjet će smanjenje svojih socijalnih sredstava. Smatram da mora postojati jasna razlika između socijalnih sredstava i zarade od zaposlenja. A te razlike nisu dovoljno velike u nekim austrijskim saveznim zemljama. Zato radimo na obaveznom programu integracije. A borba protiv radikalnog islama je vrlo prisutna u Austriji. Rekli smo da postoje i različite mjere. Zabrana nošenja hidžaba za djevojčice mlađe od 14 godina je, kao ministricu za mlade, za mene veoma važna, jer su osmogodišnjakinje, devetogodišnjakinje u veoma važnoj fazi svog razvoja, razvija se njihova ličnost, razvija se njihovo tijelo u tom periodu. A kada su skrivene pod hidžabom, to naravno utječe na njihov lični razvoj. Želimo da djevojčice imaju iste mogućnosti i šanse kao i dječaci. Dajemo im vremena da odluče žele li nositi hidžab ili ne, to mogu učiniti sa 14 godina, ali prije toga sam odgovorna kao ministrica za mlade, da osiguram i prava djece, a posebno prava djevojčica.

Kako bi ove mjere mogle uticati na porodice iz Bosne i Hercegovine koje žive u Austriji?

Austrijski zakon važi za sve koji žive u Austriji. Dakle, za Austrijance, kao i za one koji nisu austrijski državljani, ali tu žive.

Na kraju, Austrija je domaćin Eurosonga sljedeće godine i politika je očito uticala na taj događaj. Odluka o učešću Izraela bit će donesena sljedećeg mjeseca. Kako Austrija gleda na ovu situaciju i mislite li da su prijetnje nekih zemalja povlačenjem zakomplicirale pripreme?

Mislim da kulturni, a posebno muzički događaji nisu pravo mjesto za političke odluke. Neka ostanu muzički događaji. Neka se takmičenje u pjevanju održi u Beču, ništa drugo. Dakle, Austrija se protivila isključenju Izraela, za razliku od Rusije. Da, ali to je kulturni događaj. Radi se o muzici, o pisanju pjesama i to je to. Mislim da je ključno da ne miješamo političke debate i odluke s potpuno drugim sektorom. A kultura ima potencijal da okupi ljude, da okupi nacionalnosti. Zato smo se protivili isključenju Izraela s takmičenja u pjevanju. Ali vidjet ćemo kakav će stav zauzeti donosioci odluka.

Ali da li to komplikuje pripreme za Austriju?

Pripreme za to su u toku. Veoma smo sretni što smo domaćini takmičenja za pjesmu i nadamo se mnogim gostima iz cijele Evrope.