Arheolozi otkrili olupinu danskog ratnog broda koji je potonuo prije 225 godina

Ronilački timovi trenutno rade u izuzetno teškim uslovima, na dubini od oko 15 metara, uz gotovo nultu vidljivost i gust sediment, u trci sa vremenom da istraže olupinu iz 19. vijeka prije nego što morsko dno postane gradilište u okviru novog stambenog projekta kod danske obale, prenosi Gardijan.

Istraživanja predvodi Muzej vikinških brodova, koji je danas, 2. aprila objavio rezultate višemjesečnih podvodnih iskopavanja, tačno 225 godina nakon Bitke kod Kopenhagena.

Šef pomorske arheologije muzeja Morten Johansen izjavio je da otkriće ima veliki značaj za nacionalni identitet Danske.

"O samoj bici postoji mnogo zapisa oduševljenih posmatrača, ali zapravo ne znamo kako je izgledalo biti na brodu koji razaraju engleski ratni brodovi. Dio te priče sada možemo saznati proučavanjem olupine", rekao je Johansen.

U bici kod Kopenhagena britanska flota pod komandom Nelsona napala je i porazila dansku mornaricu, koja je formirala odbrambeni blokadni prsten ispred luke.

U višesatnom sukobu poginule su i ranjene hiljade ljudi. Cilj napada bio je da se Danska primora da napusti savez sjevernoevropskih sila, uključujući Rusiju, Prusku i Švedsku.

U središtu borbi nalazio se danski admiralski brod "Dannebroge", kojim je komandovao komodor Olfert Fišer. Brod dužine 48 metara bio je glavna meta britanske artiljerije. Topovska paljba raznijela je gornju palubu, dok su zapaljive granate izazvale požar na plovilu.

Prema riječima arheologa, uslovi na brodovima bili su izuzetno surovi.

"Najveću štetu posadi nisu nanosila sama đulad, već krhotine drveta koje su letjele na sve strane, poput gelera", naveo je Johansen.

Vjeruje se da je ova bitka inspirisala i nastanak engleskog izraza "okrenuti slijepo oko", nakon što je Nelson, koji je izgubio vid na desnom oku, ignorisao naređenje nadređenog i navodno izjavio da "ima pravo da ponekad bude slijep".

Borbe su okončane primirjem koje je Nelson ponudio, a potom je dogovoren prekid vatre sa danskim prestolonasljednikom Frederikom.

Teško oštećeni "Dannebroge" potom je otplovio ka sjeveru i eksplodirao, a prema istorijskim zapisima detonacija je odjeknula širom Kopenhagena.

Tokom istraživanja pronađena su dva topa, dijelovi uniformi, oznake, obuća, boce, pa čak i dio donje vilice mornara, za koji se pretpostavlja da pripada jednom od 19 nestalih članova posade.

Područje nalazišta uskoro će biti obuhvaćeno radovima na projektu "Lynetteholm", velikom infrastrukturnom poduhvatu izgradnje novog stambenog distrikta u luci, čiji završetak je planiran do 2070. godine.

Stručnjaci navode da dimenzije pronađenih drvenih dijelova odgovaraju istorijskim crtežima broda, dok analiza potvrđuje starost materijala iz perioda kada je brod izgrađen. Nalazište je prekriveno i velikim brojem topovskih kugli, što dodatno otežava rad ronilaca.

Pomorski arheolog Mari Jonson istakla je da su uslovi rada ekstremni.

"Ponekad ne vidite ništa i morate se oslanjati na dodir, bukvalno 'gledati' prstima umjesto očima", rekla je ona.

Bitka iz 1801. godine, često opisana u knjigama i prikazana na slikama, i dalje zauzima značajno mjesto u nacionalnoj istoriji Danske, prenosi Tanjug.