Američka kompanija će razviti plinovod i upravljati njime

Usuglašeni naredni koraci u cilju finalizacije sporazuma s Hrvatskom

Na inicijativu otpravnika poslova pri Veleposlanstvu SAD-a Johna Ginkela, u zgradi Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, u utorak je održan još jedan sastanak posvećen projektu plinovoda Južna interkonekcije, na kojem su sudjelovali visoki politički dužnosnici iz BiH, među kojima i premijer FBiH i predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, federalni ministar energije Vedran Lakić, federalni ministar za izbjeglice Nerin Dizdar, predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić, ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto te ministar vanjskih poslova te čelnik stranke Narod i pravda Elmedin Konakovi, kao i predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović i izaslanstvo HDZ-a BiH, predvođeno stranačkim predsjednikom Draganom Čovićem.

Kako su iz Veleposlanstva SAD-a u BiH ponovili nakon sastanka, Južna interkonekcija strateški je energetski projekt za cijelu regiju, a na sastanku u utorak je dogovoreno da će američka tvrtka preuzeti razvoj i upravljanje tim plinovodom. 

Taj potez, kako se cijeni, dodatno potvrđuje snažno uključivanje SAD-a u jačanje energetske sigurnosti BiH. Osobit je fokus razgovora bio na nacrtu međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske, koji bi omogućio isporuku američkog ukapljenog prirodnog plina kroz hrvatski teritorij. 

Lideri vladajuće koalicije u FBiH usuglasili su naredne korake potrebne za finalizaciju tog sporazuma i za brzanje realizacije projekta. Iz Veleposlanstva SAD-a poručuju da administracija predsjednika Donalda Trumpa snažno podržava Južnu interkonekciju i poonavljaju da taj projekt može BiH donijeti dugoročnu energetsku stabilnost, veću neovisnost u opskrbi energentima i sigurnije opskrbne lance. 

– Američka strana očekuje da će, u tijesnoj suradnji s partnerima u BiH, projekt uskoro ući u ubrzanu fazu realizacije, čime će se dodatno osnažiti energetsku infrastrukturu zemlje. Južnu interkonekciju već se smatra jednim od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih poduhvata u BiH, zaključilo je Veleposlanstvo SAD-a u objavi na X platformi.

Ćudić: Dobili smo signal da političkih ustupaka neće biti 

Prema riječima predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić, na sastanku je dogovoren niz narednih koraka koji se tiču dinamike ostvarivanja i realizacije projekta, poput nominatorica državnog sporazuma BiH i Hrvatske na kojem će raditi Vlada FBiH te ga uputiti Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje. 

Prema njezinim riječima, na sastanku je otvoreno i pitanje ustavne apelacije a nakon što je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ BiH) uputila Ustavnom sudu FBiH zahtjev za ocjenu ustavnosti ranije usvojenog Zakona o južnoj interkonekciji. 

- Ako se pristupi izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, koje se tiču nužnih dijelova za koncesiju, postavlja se pitanje kako će na to utjecati zahtjev za preispitivanje ustavnosti, pojasnila je Ćudić i dodala da su sudionici sastanka dobili poruku da se takve zahtjeve može povući u slučaju postizanja političkog dogovora o rečenom Zakonu. 

- Jasna poruka je da se neće tolerirati blokade i igrice koje se možda koristi u dnevno-političke svrhe. Dobili smo jasan signal američke administracije i Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu da se ovaj projekat neće i ne smije vezivati ni za kakve političke ustupke bilo kojim akterima u BiH, kazala je Ćudić nakon sastanka uz opasku da će izmjene Zakona tražiti politički konsenzus te će svi dionici morati sjesti za stol i inzistirati da izmjene budu produktivne. 

U odgovoru na novinarsko pitanje o stavovima HDZ-a BiH tijekom sastanka, Ćudić je istakla da je razgovor, uglavnom, bio tehničke naravi, dok je političkih poruka bilo znatno manje no na prethodnom sastanku. Na koncu je ocijenila da je riječ o kompleksnom međunarodnom infrastrukturnom projektu koji ne ovisi samo o BiH, već dijelom i o Hrvatskoj. 

Konaković: Riješili smo pitanje načina upravljanja kompanijom 

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i lider NiP-a, ocijenio je da je sastanak u utorak bio jedan od najkraćih, ali i najboljih sastanaka održanih po pitanju bilo koje teme, a čija je tema, pak, bila iznimno bitna i to iz više razloga. 

- Prije svega, zbog odluke EU-a od 2028. godine zabraniti uvoz ruskog plina, što je praktično pred vratima i predstavlja ozbiljnu opasnost za BiH. Drugi razlog je značaj Južne plinske interkonekcije, ne samo u ekonomskom, već i u geopolitičkom smislu, dok je treći razlog dolazak američkog investitora i američkog kapitala, što dodatno pridonosi stabilizaciji odnosa u BiH, naveo je Konaković uz opasku da su sastanku definirani mali akcijski plan i hodogram. 

- Definirani su naredni pravci djelovanja Vijeća ministara i Vlade FBiH. Parlamentima je dano u zadaću usvojiti potrebne prostorno-planske i druge akte. Danas smo se dogovorili o kratkim rokovima, no držim da ova priča postaje potpuno realna. Ovo je primjer da se, kada ima političke volje, stvari u BiH može završene u roku od dan - dva. Teme su poznate, stavovi definirani, a najveći problem, a to je pitanje načina upravljanja kompanijom koja će projekt voditi, riješen je. Ide se u dodjelu koncesije koja, naravno, neće biti unaprijed namijenjena nikome, već će svi imati mogućnost sudjelovati u procesu. No, američke kompanije imat će izvjesnu prednost, jer se radi o američkom LNG-u i postoji interes američkih kompanija. Neke su, koliko mi je poznato, već iskazale interes prema Vladi FBiH, precizirao je Konaković, koji je dodao da je predviđeno i formiranje povjerenstva koje će odlučivati o koncesiji. 

- Bilo bi divno kada bi se pojavio domaći investitor koji bi mogao jamčiti isporuku plina i uložiti milijardu, no mislim da je to u ovom trenutku nerealno. To nije porazno, već je realnost današnjeg vremena. Moram reći da mi se sviđa odlučnost i brzina administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i način na koji se odnose prema ovom pitanju, što je za BiH dobra poruka, kazao je.

Govoreći o apelaciji predsjednice FBiH Lidije Bradare, poručio je da se čeka na odluku Ustavnog suda te će ju se, kakva god bila, poštovati. 

- Ne bih prejudicirao, ali smatram da je riječ o vraćanju na temu koja je već bila zaključena. Neka o detaljima govori HDZ BiH, zaključio je.