Opšti izbori 2026. godine u Bosni i Hercegovini odvijaće se u izuzetno složenom političkom, institucionalnom i sigurnosnom okruženju. Pripreme za izbore obilježene su kašnjenjem, nedostatkom ključnih odluka i ozbiljnim izazovima u uvođenju novih izbornih tehnologija.
To su glavni nalazi predizborne misije Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) za procjenu u BiH, koji su uz preporuke predstavljeni na pres-konferenciji u Sarajevu uoči Opštih izbora zakazanih za oktobar 2026. godine.
Bivša zamjenica premijera i ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije te šefica delegacije NDI Tanja Fajon ocijenila je da se izbori održavaju u kritičnom trenutku, 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma. Političke okolnosti dodatno su opterećene krizom u RS i neizvjesnošću oko imenovanja novog visokog predstavnika u BiH.
Fajon je istakla da postoji široka podrška za uvođenje novih izbornih tehnologija radi veće transparentnosti, ali je upozorila na ozbiljne operativne izazove jer i dalje ne postoje jasne smjernice o njihovoj primjeni.
Političke stranke i civilno društvo izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog nedostatka informacija i premalo vremena za edukaciju birača.
Dodatni problem predstavljaju potencijalne izmjene glasačkih listića (zamjena imena kandidata brojevima), pitanja zaštite biometrijskih podataka te sajber-sigurnost.
Centralna izborna komisija (CIK) BiH mora hitno izraditi instrukcije za upotrebu tehnologije, pripremiti materijale za obuku opštinskih odbora i pravovremeno testirati opremu kako bi se prepoznali potencijalni problemi prije samog izbornog dana.
Kašnjenje s novcem i operativne blokade za CIK
Globalni direktor za izbore NDI-ja Richard L. Klein upozorio je da se CIK suočava sa značajnim operativnim izazovima, prvenstveno zbog kašnjenja u isplati sredstava što je dodatno zakomplikovalo proces. Ključni planski dokumenti, uključujući operativnu mapu puta za jačanje IT kapaciteta i kibernetičke sigurnosti CIK-a, još uvijek nisu usvojeni.
Iako su uvedene promjene u načinu imenovanja biračkih odbora, pa CIK sada imenuje nestranačko rukovodstvo, Klein podsjeća da je ovaj izborni ciklus već opterećen problemima iz prošlosti.
To uključuje prijevremenu kampanju, zloupotrebu javnih resursa, pritiske na birače i govor mržnje. Iako zakonske zabrane postoje, njihova primjena i efikasno rješavanje sporova ostaju ogroman izazov u praksi.
Medijski mrak i diskriminacija birača
Osvrćući se na medijsko okruženje, Klein je ocijenio da građani BiH nemaju pristup dovoljno raznovrsnim i nepristrasnim informacijama zbog dubokih političkih i etničkih podjela u medijima.
Digitalni prostor i internet mediji često postaju izvor dezinformacija i govora mržnje, dok mnogi portali i dalje kriju vlasničku strukturu i ne ispunjavaju zakonsku obavezu transparentnosti.
Na kraju, NDI upozorava na sistemske i ustavne prepreke koje i dalje diskriminišu dio građana – uključujući nacionalne manjine, ali i pripadnike konstitutivnih naroda u zavisnosti od mjesta njihovog prebivališta.
Takođe, uprkos zakonskim kvotama, žene ostaju nedovoljno zastupljene u političkom životu BiH, zbog čega je NDI pozvao sve nivoe vlasti da hitno pruže punu finansijsku i logističku podršku CIK-u, piše Raport.
