Konkursi za akademske razmjene raspisuju se svakog semestra, u više različitih termina i rokova, kako bi se potencijalnim učesnicima olakšala prijava i omogućio veći broj dostupnih mjesta.
Katarina Gajić, studentkinja master studija psihologije na Banjalučkom univerzitetu, za "Nezavisne" je rekla kako joj je studentska razmjena bila želja još od prvih studentskih dana.
"Nikada nisam imala dovoljno hrabrosti da se prijavim i pošto sam sad posljednja godina mastera, shvatila sam da mi je ovo posljednja šansa za prijavu. Upravo tada mi se ukazala prilika da zimski semestar 2025/26. godine provedem u Berlinu", izjavila je Gajićeva, dodajući kako je često slušala pozitivna iskustva studenata sa razmjena, što joj je kasnije probudilo želju da to lično iskusi.
"Željela sam da i sama proživim nešto slično - promjenu sredine, upoznavanje ljude koje inače nikada ne bih upoznala i iskustvo života, odnosno studija u drugoj državi. Moja lična iskustva su fantastična - upoznala sam mnogo novih ljudi iz različitih kultura i naučila puno toga kroz razgovore s njima. Takođe sam imala priliku da slušam predavanja na cijenjenom Slobodnom univerzitetu u Berlinu, što takođe smatram dragocjenim iskustvom", konstatovala je Gajićeva.
Na pitanje "Nezavisnih" o najkorisnijim iskustvima, znanjima i vještinama teško je uspjela izdvojiti jednu stvar.
"Ne znam da li se osamostaljivanje računa kao vještina, ali do sada sam uvijek ili bila sa roditeljima ili sa osobama koje poznajem jako dugo. Sada sam bila sama u stranoj državi, sa osobom koju nisam ranije poznavala. Moja sreća je ta što je u pitanju takođe djevojka sa Banjalučkog univerziteta, sa kojom ranije nisam imala priliku da se upoznam, a sa kojom sam danas, nakon šest mjeseci suživota u Berlinu, postala veoma bliska", navela je Gajićeva.
Sa jezičkom barijerom Katarina Gajić navodi kako nije imala problema.
"Multilingvalne osobe često razmišljanju na više jezika, što je slučaj i kod mene. Međutim, uvijek sam o kompleksnijim stvarima razmišljala na srpskom, a tek kasnije ih prevodila na engleski. Ovo je prvi put da sam zapravo razmišljala i učila na engleskom, što mi je na neki način nova vještina kojom se poprilično ponosim", zaključila je Gajićeva, na kraju ističući kako joj je najveće probleme uzrokovala udaljenost od bližnjih i promjena klime.
Branko Crnogorac, nastavnik stranog jezika i vještina, te koordinator za međunarodnu razmjenu na Univerzitetu u Banjaluci, učestvovao je na osam akademskih razmjena nastavnog osoblja.
"Moja iskustva kao predavača su svakog puta nadmašila očekivanja. Studenti na evropskim univerzitetima su prilagođeni interaktivnoj nastavi, velikim dijelom i zato što im cjelokupno obrazovanje zahtijeva takav model učenja", rekao je Crnogorac, dodajući kako su kulturna razmjena i usavršavanje stranog jezika, po njegovoj procjeni, najveće prednosti ovakvih projekata.
Kao jedan od razloga zato studenti u velikoj mjeri ne učestvuju u programima razmjene Crnogorac navodi naš mentalitet, koji nas čini veoma privrženim porodici i zoni komfora.
"Uslovi koji se nude u većini zemalja su i više nego pristojni kada govorimo u uslovima rada, odnosno studiranja i cjelokupnog boravka. Naši studenti se uglavnom odlučuju na slušanje nastave na engleskom, prilikom čega usavršavaju ne samo svoja strukovna, već i jezička znanja", istakao je Crnogorac, dodajući da su lična iskustva studenata po povratku sa razmjene najbolja promocija ovakvih programa.
"Podstičem sve zainteresovane za projekat akademske razmjene da stupe u kontakt ne samo sa nama koordinatorima, već i svojim kolegama koji su prošli cjelokupnu proceduru. Što se tiče programa razmjene koje nudimo na našem univerzitetu, najpopularnije su svakako duže i kraće Erasmus razmjene. Tu su takođe i CEEPUS projekti, ali i oni zasnovani na saradnji i bilateralnim sporazumima između naših i evropskih obrazovnih ustanova. Finansiranje takvih projekata zavisi od toga na osnovu čega se sprovode, ali je i to jedan od razloga zašto je Erasmus ubjedljivo najpopularnija opcija", zaključio je Crnogorac.
