Puno prije nego što mogu zapljeskati ili se njihati uz muziku, bebe već imaju urođen osjećaj za ritam. Novo istraživanje objavljeno u magazinu PLOS Biology pokazuje da novorođenčad, stara tek nekoliko dana, mogu prepoznati ritam i predvidjeti kako će se on nastaviti.
Dosad nije bilo jasno mogu li novorođenčad doista prepoznati obrasce u muzici i očekivati njihov nastavak. Autori nove studije navode da se bebe rađaju s razvijenom osjetljivošću na ritam te da čak i novorođenčad stara samo dva dana reagiraju kada se ritam promijeni na neočekivan način. To upućuje na zaključak da su temeljni elementi muzičke percepcije prisutni već pri rođenju.
S druge strane, sposobnost predviđanja melodije još nije u potpunosti oblikovana. Istraživači smatraju da se osjećaj za melodiju razvija postupno, kroz iskustvo i izlaganje muzici. Drugim riječima, ritam je urođen, dok se melodija uči.
Istraživanje je vodila Roberta Bijanko (Bianco) s Talijanskog instituta za tehnologiju, zajedno s međunarodnim timom znanstvenika. U studiji je sudjelovalo 49 novorođenčadi koja su tokom ispitivanja spavala. Bebe su slušale klavirske skladbe Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bach), uključujući deset izvornih melodija i četiri izmijenjene verzije u kojima je promijenjen redoslijed tonova. Tokom slušanja znanstvenici su elektroencefalogramom pratili moždanu aktivnost beba, bilježeći reakcije na neočekivane promjene u ritmu.
Rezultati su pokazali da su mozgovi novorođenčadi reagirali upravo u trenucima kada je ritam odstupio od očekivanog obrasca. To znači da su bebe već u prvim danima života prepoznavale ritam i predviđale njegov nastavak.
Autori ističu da studija nije izravno ispitivala utjecaj slušanja muzike na razvoj djece te se iz rezultata ne može zaključiti da glazba ubrzava razvoj. Također nisu praćeni dugoročni učinci na jezik ili emocionalni razvoj. Ipak, neka ranija istraživanja sugeriraju da ovakvi poticaji mogu pozitivno utjecati na razvoj mozga, osobito na praćenje ritma u govoru, ranu komunikaciju gestama i razumijevanje jezika u prvoj godini života.
Rezultati ove studije upućuju na to da je ritam jedna od osnovnih sastavnica slušne percepcije te da razumijevanje tog procesa može pomoći u boljem praćenju razvoja slušnog sistema i u najranijoj dobi.