Studija Cary Instituta za istraživanje ekosistema, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, dovodi u pitanje neke ranije pretpostavke o tome šta najviše utiče na broj krpelja. Posebno je zanimljivo otkriće da broj jelena nije bio pouzdan pokazatelj buduće brojnosti nezrelih krpelja, iako se ranije smatralo da ove životinje imaju presudnu ulogu u njihovom razmnožavanju.
Mnogo značajnijom pokazala se populacija miševa. Istraživači su utvrdili da godine u kojima ima mnogo miševa mogu biti praćene porastom broja mladih krpelja za približno 40 posto tokom naredne godine. Bijelonogi miševi važni su u ovom procesu jer krpeljima pružaju izvor krvi, a istovremeno mogu prenijeti bakteriju Borrelia burgdorferi, uzročnika lajmske bolesti.
Uloga žira objašnjava se kroz lanac događaja. Hrastovi u pojedinim godinama proizvode izuzetno velike količine žira, što predstavlja obilje hrane za šumske glodare. Njihov broj zatim raste, a veća dostupnost domaćina pogoduje razvoju krpelja. Zbog toga obilna proizvodnja žira može najaviti porast broja krpelja čak dvije godine unaprijed.
Ipak, veći broj krpelja ne znači automatski da će veći procenat njih nositi bakteriju. Na to utiču i druge životinje kojima se hrane, uključujući tvorove, vjeverice i oposume.
Istraživanje je provedeno u šumskom području američke savezne države New York. Njegovi rezultati mogli bi pomoći u boljem predviđanju perioda povećanog rizika, ali ne predstavljaju univerzalni model za sva područja.