Zemlja postaje sve tamnija: Šta se dešava?
Naučnici objašnjavaju da je u periodu od 2001. do 2024. godine zabilježena manja refleksija sunčeve svjetlosti sa Zemljine površine nego ranije.
„Svemirski odmetnik“ lebdi između planeta i proždire sve što mu se nađe na putu
„Tamnjenje“ je izraženije na sjevernoj nego na južnoj polovini planete, a naučnici su to otkrili nakon analize podataka prikupljenih satelitom.
Kako ističu, južna polulopta u prosjeku prima više radijacione energije na vrhu atmosfere, dok se na sjevernoj bilježi gubitak te energije.
Ranije studije sugerisale su da se ta neravnoteža kompenzuje atmosferskim i okeanskim strujanjima koja prenose energiju. Međutim, najnovije istraživanje pokazuje da ta strujanja nisu mogla u potpunosti nadoknaditi razlike tokom protekle dvije decenije.
Prema podacima, zabilježeno je odstupanje od 0,34 vata po kvadratnom metru po deceniji. Gledano u kontekstu prosječnog sunčevog zračenja od 240 do 243 vata, to odstupanje nije veliko, ali je statistički značajno.
Naučnici smatraju da je do razlike došlo zbog promjena u količini vodene pare i oblaka u atmosferi, kao i zbog promjena u refleksivnosti Zemljine površine. Objašnjavaju da led i snijeg reflektuju više sunčevog zračenja od stijena ili vode. Zbog toga je smanjenje morskog leda i snježnog pokrivača na sjevernoj polulopti doprinijelo „tamnjenju“.
Osim toga, važnu ulogu imaju i sitne čestice u atmosferi koje djeluju kao kondenzacione jezgre za stvaranje oblaka, što dodatno utiče na refleksiju sunčevog zračenja.
Na sjevernoj polulopti zagađenje finim česticama značajno se smanjilo, dok je na južnoj – zbog požara u Australiji i erupcije vulkana Huang Tonga – došlo do ispuštanja veće količine ovih čestica u atmosferu.
Naučnici ističu da je ključno razumjeti uzroke razlika u refleksivnosti između južne i sjeverne polulopte, jer bi to moglo unaprijediti klimatske modele i pružiti bolji uvid u buduće promjene klime na Zemlji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.