Evropska komisija razmatra mogućnost da dio prihoda od globalnog sporazuma o oporezivanju multinacionalnih kompanija usmjeri u naredni sedmogodišnji budžet Evropske unije, potvrdila su za Politico četiri diplomata EU upoznata s razgovorima.
Ova ideja mogla bi olakšati postizanje dogovora o novim porezima na nivou Unije, poznatim kao vlastiti izvori prihoda, koji su postali jedna od glavnih prepreka u pregovorima o budžetu.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa pozvao je države članice da odobre nove poreze kako bi se smanjili njihovi nacionalni doprinosi zajedničkom budžetu, koji prema najnovijem prijedlogu iznosi 1,82 biliona eura. Costa nastoji osigurati dogovor do kraja godine, prije izbora u Poljskoj, Francuskoj i Italiji, koji bi mogli ugroziti pregovore.
Ipak, nakon više od godinu dana razgovora, vlade članica i dalje se ne slažu o pet predloženih poreza za koje Komisija procjenjuje da bi mogli donositi 65 milijardi eura godišnje.
Najveće protivljenje izazvao je prijedlog poreza CORE, kojim bi se kompanijama s prihodima većim od 100 miliona eura naplaćivao fiksni iznos. Posebno je nepopularan u Njemačkoj.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržao je na samitu lidera u oktobru ideju da se dio poreza na multinacionalne kompanije usmjeri u budžet EU, navela su dva diplomata.
Pristalice smatraju da bi takav pristup mogao dobiti veću političku podršku jer bi se odnosio na dobit kompanija, a ne na njihove prihode. Pascal Saint-Amans, bivši zvaničnik Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i jedan od tvoraca globalnog poreskog sporazuma, ocijenio je da CORE ne uzima u obzir profitabilnost kompanija.
Sporazum OECD-a iz 2021. obavezuje članice EU da primjenjuju minimalnu stopu poreza na dobit od 15 posto za velike multinacionalne kompanije s godišnjim prihodima većim od 750 miliona eura. Sjedinjene Američke Države dobile su izuzeće nakon uvođenja nacionalnog poreskog sistema koji je ocijenjen kao ekvivalentan pravilima OECD-a.
Cilj sporazuma je spriječiti države da se nadmeću sve nižim poreskim stopama kako bi privukle velike kompanije, navodi Politico.
Multinacionalne kompanije poput Applea i Googlea tradicionalno su birale Irsku za europsko sjedište zbog niskih poreza i blaže regulacije. Prema pravilima OECD-a, države koje primjenjuju stopu nižu od 15 posto moraju naplatiti dodatni porez velikim stranim kompanijama. Taj prihod trenutno pripada nacionalnim vladama.
Prema diplomatama, dio tog novca mogao bi ubuduće biti preusmjeren u budžet EU, što bi moglo pogoditi zemlje poput Irske i Nizozemske, koje naplaćuju značajne iznose dodatnog poreza. Nizozemska vlada je tokom 2026. godine prikupila 449 miliona eura prihoda povezanih s globalnim minimalnim porezom, prema podacima Bloomberga.
Saint-Amans smatra da bi takva promjena imala smisla jer se aktivnosti multinacionalnih kompanija odvijaju u Irskoj, ali su usmjerene na upravljanje tržištima EU.
Costin tim i Europska komisija razmatraju ovu mogućnost prije bilateralnih razgovora s državama članicama, koji počinju naredne sedmice. Costa će ispitati stavove vlada prije predstavljanja novih budžetskih iznosa i poreskih prijedloga uoči samita lidera EU zakazanog za 26. i 27. novembar.
