Požarima i suši imenitelj je isti: nedostatak vode. Posljedice će građani naše zemlje tek osjetiti. Posebno u poljoprivredi. Štete na kukuruzu su, kažu proizvođači, stopostotne. Ono što je danas uništeno na njivama, već na jesen moglo bi se pretvoriti u prazne torove, manje mlijeka i mesa i veće cijene hrane.
Upozoravaju da su ugroženi gotovo svi sektori proizvodnje. Poljoprivrednici traže hitnu reakciju nadležnih i proglašenje stanja elementarne nepogode. A dok domaći proizvođači sabiraju štetu, sve glasnije se govori i o nekontroliranom uvozu i uvozničkom lobiju.
Gubici ogromni
Priča koja počinje na isušenim njivama mogla bi se na jesen nastaviti u prodavnicama. Štete su stopostotne, proizvođači su u ogromnim gubicima, a pred poljoprivredom je godina koja prijeti da bude zapamćena kao jedna od najtežih. Proizvođači zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih.
"Nikad teža godina nije bila. Nikad veća suša, nikad manji prinos, a nikad veća ulaganja. Mi smo stava da država mora intervenirati da pomogne i sljedeće sedmice ćemo tražiti da Vlada proglasi stanje elementarne nepogode sušu", kazao je za Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Suša je smanjila i količine stočne hrane, pa opstanak farmi dolazi pod znak pitanja, a s njim i proizvodnja mlijeka i mesa. Ono što je počelo kao katastrofa na njivama prijeti da se pretvori u udar na cjelokupnu proizvodnju hrane.
"Veliki dio stočnog fonda smo već rasprodali i, ako nam ne budu isplaćeni neki podsticaji, morat ćemo i ovaj dio rasprodati", rekao je proizvođač Radenko Arsenović.
Bakajlić upozorava da bi posljedice mogle biti dugoročne: "Smatram da je jesenja sjetva upitna i da će narod ostati bez hrane na prostorima Bosne i Hercegovine."
Proizvođači strahuju i od velikog rasta cijena hrane: "Kad dođu jesenji i zimski mjeseci, očekuje se i do 300 posto skok cijena prehrambenih proizvoda, pogotovo mesa", upozorava Arsenović.
Uvoz raste, domaća proizvodnja pada
A kada nema domaćeg roda, logično bi bilo da raste vrijednost onoga što je proizvedeno. Kod nas, međutim, raste uvoz. Dok se domaći proizvođači bore da sačuvaju proizvodnju, uvozna roba sve je prisutnija na tržištu.
"Što se tiče naših proizvoda, mi tu ništa ne možemo da prodamo. I to što prodajemo, to nije prodaja, nije cijena, to je poklanjanje. A do kada će to ljudi moći da izdrže, jer nemamo uređeno tržište, nemamo robne rezerve, nemamo ništa", rekao je Arsenović.
Bakajlić upozorava na nesrazmjer između domaće proizvodnje i uvoza: "Mi za potrebe Bosne i Hercegovine možemo dvije trećine hrane da proizvedemo, ali da se 95 posto hrane uvozi, to nije normalno. Neko tu debelo profitira i debelo radi uvoznički lobi. A to je opasno za nas proizvođače i jednoga dana se moraju staviti karte na sto ili neka nam kažu da se više ne bavimo poljoprivredom i mi se nećemo baviti time."
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“ Bijeljina, smatra da su cijene domaćih proizvoda povezane i s visinom podsticaja: "Kad se uzme koliki su podsticaji u proizvodnji kod nas, na nivou Bosne i Hercegovine, u odnosu na nivo zemalja u okruženju, nije ni čudo da su svi ti proizvodi jeftiniji nego kod nas. Logično je da dolazi do gašenja te vrste proizvodnje jer se, jednostavno, ne isplati."
Zahtjev za proglašenje elementarne nepogode zbog suše poljoprivrednici su upućivali i 2015, 2017. i 2022. godine, kada su procjenjivane višemilionske štete. Vlast tada nije proglasila stanje elementarne nepogode, a poljoprivrednicima je ostalo da posljedice suše saniraju sami.
