Sličan trend pokazuju i noviji podaci iz Njemačke, gdje je zabilježena sezona s najviše smrtnih slučajeva od vrućine od 2016. godine, a i među njima je bilo više žena. Institut Robert Koch to pripisuje činjenici da žene čine veći udio u najstarijim dobnim skupinama, piše DW.
Jesu li krivi hormoni?
Mediji, međutim, naglasak često stavljaju na hormonalno tumačenje, prema kojem su ženska tijela lošije prilagođena vrućini jer se manje znoje, imaju više tjelesne masti, a progesteron im podiže bazalnu temperaturu.
Naučnici koji proučavaju utjecaj topline na ljudski organizam kažu da je to uglavnom netačno. „Sve u svemu, studije obično pokazuju tek neznatno veću osjetljivost na toplinu kod žena u usporedbi s muškarcima. To zapravo nije naročito snažan pokazatelj“, kaže Alexandra Schneider s instituta Helmholtz u Minhenu.
Male razlike postoje: žene imaju nižu stopu znojenja, manju površinu kože u odnosu na veličinu tijela i drugačiju raspodjelu masti, što utječe na termoregulaciju. Hormoni također imaju ulogu, ali neujednačeno tokom života.
Stvarni faktori rizika
Schneider ukazuje na jednu specifičnu grupu, a to su žene u postmenopauzi, kada raste kardiovaskularni rizik. Starije žene s postojećim srčanim oboljenjima, prema njenim riječima, vjerovatno su u najvećem riziku. No, čak ni u tim slučajevima ona ne smatra da je biologija glavni uzrok. „Životni uvjeti i društveno okruženje u kojem žene žive vjerovatno predstavljaju još veći rizik od samih razlika u hormonskom statusu.“
Toby Mindell, profesor na Univerzitetu Brock u Kanadi koji proučava ekstremne uvjete za ljudski organizam, smatra da je utjecaj biologije „preuveličan“. Prema Mindellu, ključni faktori koji određuju kako se osoba nosi s toplotnim valom su dob, veličina tijela, kondicija i nivo uobičajene fizičke aktivnosti, a ne biološki spol.
Znojenje je dobar primjer. Iako se žene manje znoje, to ih ne čini osjetljivijima jer to nadoknađuju na drugi način. „One puno bolje od muškaraca usmjeravaju krvotok prema koži, odnosno pokreću vazodilataciju“, objašnjava Mindell. Njihove krvne žile šire se učinkovitije i prenose toplinu na površinu, odakle ona isparava.
Trudnoća je još jedan primjer. Mnogi pretpostavljaju da je opasna, ali događa se suprotno. „Kako trudnoća napreduje, tijelo žene zapravo postaje bolje u podnošenju topline“, kaže Mindell. On povlači jasnu granicu između fiziologije i okolnosti. Postoje dobri razlozi zašto trudnice ne bi trebale obavljati težak fizički rad na otvorenom tokom ekstremnih vrućina, ali njihova tijela nisu uzrok tome.
