Zašto je tako teško regulirati društvene mreže?

Meta i druge platforme društvenih mreža suočavaju se s nizom optužbi. Optužuje ih se da svojim algoritmima stvaraju ovisnost kod korisnika, posebno djece i mladih, piše Deutsche Welle.

Ovisnost, samoozljeđivanje, samoubojstvo: društvene mreže, čija je strategija usmjerena na interakciju s korisnicima, suočavaju se s masivnim kritikama. Optužuje ih se da potiču ovisnost o korištenju mreža i uzrokuju ozbiljne psihičke posljedice, posebno kod djece.

Držeći korisnike „prikovanima" uz ekrane neprekidnim skrolanjem, preporukama sadržaja i stalnim obavijestima, platforme poput Facebooka, YouTubea i TikToka ostvaruju goleme profite.

Tako je Meta, vlasnik Facebooka, prošle godine zabilježila rekordne prihode od oglašavanja u iznosu od 196,2 milijarde američkih dolara (168,3 milijarde eura) – sve zahvaljujući svojoj sposobnosti da korisnike i korisnice zadrži uz ekrane.

No taj poslovni model danas se suočava s velikim pravnim i regulatornim preprekama. Sve više zemalja zabranjuje korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, a posebno u SAD-u raste broj tužbi protiv tehnoloških kompanija.

U najnovijem velikom pravnom sporu je 29 američkih saveznih država, među njima Kalifornija, Colorado i New Jersey, početkom mjeseca podnijelo tužbu protiv Mete. Društvenoj mreži predbacuju da je svoje platforme namjerno dizajnirala tako da mladi korisnici postanu ovisni o njima.

U nagodbi koja je javno postala poznata u prošlu srijedu Meta je pristala platiti do 18 milijardi američkih dolara (15,5 milijardi eura) za 47 saveznih država, District od Columbia i američke teritorije (područja pod kontrolom vlade SAD-a, ali koja nemaju status savezne države, nap. red.) S državom Teksas kompanija je sklopila zasebnu nagodbu u vrijednosti od milijardu američkih dolara (0,86 milijardi eura). Osim toga, pristala je uvesti ograničenja vremena korištenja i noćne blokade za maloljetne korisnike.

Regulacija „kaska" za tehnologijom

Vlade diljem svijeta posljednjih su godina pooštrile pravila, no zakonodavcima je teško pratiti brz razvoj tehnologije.

Više opsežnih studija utvrdilo je povezanost između korištenja društvenih mreža među tinejdžerima i povećane pojave anksioznosti, depresije te nezadovoljstva vlastitim tijelom. I istraživači same kompanije prepoznali su povezanost između korištenja Instagrama i problematične slike o vlastitom tijelu te mentalnog zdravlja kod nekih djevojaka u tinejdžerskoj dobi, što potvrđuju Metini dokumenti koji su dospjeli u javnost 2021. godine.

Prema podacima tvrtke Sensor Tower koja se bavi istraživanjem tržišta, američki tinejdžeri su 2025. godine provodili oko 90 minuta dnevno pregledavajući TikTok. Testiranja organizacija poput Amnesty Internationala pokazala su 2023. da algoritmi te platforme korisnicima koji pretražuju sadržaje povezane s mentalnim zdravljem u određenim slučajevima preporučuju i videozapise o depresiji i samoozljeđivanju.

„Kompanije ove veličine, koje imaju tako velik utjecaj na živote ljudi, moraju ispunjavati osnovne sigurnosne standarde”, kaže za DW Camille Carlton, voditeljica odjela za strategiju u organizaciji Center for Humane Technology.

„Ta ideja nije radikalna”, kaže ona. „To je isti standard koji primjenjujemo na druge proizvode poput automobila, lijekova i dječjih igračaka.”

Više zaštite za djecu

Nakon višegodišnje blokade, u SAD-u među demokratima i republikancima raste potpora strožim pravilima kojima bi se djeca, kroz zakon Kids Online Safety Act (KOSA), zaštitila od opasnosti društvenih mreža.

Prijedlog zakona predviđa da za maloljetnike automatski vrijede najstrože sigurnosne postavke. Time bi roditelji dobili više mogućnosti za nadzor internetskih profila svoje djece.

„Tehnologija se razvija tako brzo, a dokazi da uzrokuje štetu gomilaju se tolikom brzinom da sam vrlo optimističan da će tijekom sljedećeg saziva Kongresa biti usvojen važan zakon”, rekao je socijalni psiholog Jonathan Haidt, autor knjige „Generacija tjeskobe”, u podcastu Politica „The Conversation”.

Zakon bi mogao precizno definirati u kojoj su mjeri tehnološki divovi dužni predvidjeti moguće štete i razviti odgovarajuće funkcije za njihovo sprječavanje. No Carlton se također zalaže za to da proizvodi društvenih mreža podliježu američkim propisima o zaštiti potrošača i odgovornosti za proizvode.

Kakve bi šanse imale alternative?

U Njemačkoj je Cornelia Sindermann, profesorica psihologije na Sveučilištu Charlotte Fresenius u Heidelbergu, istraživala stavove korisnika prema alternativnim modelima društvenih mreža. Među njima su modeli temeljeni isključivo na pretplati, bez oglašavanja, koje Meta testira za Facebook i Instagram u 27 država članica EU-a i Ujedinjenom Kraljevstvu.

U svojoj studiji iz 2024. godine Sindermann je utvrdila da bi više od polovice odraslih i dvije trećine mladih bilo spremno plaćati neku vrstu javnog servisa na društvenim mrežama, s mnogo strožim sigurnosnim standardima, primjerice odgovarajuću verziju Facebooka.

Iako bi platforme društvenih mreža mogle „iznova osmisliti dijelove svog poslovnog modela i otvoriti dodatne izvore prihoda”, Sindermann sumnja da bi takve alternative mogle zamijeniti najpopularnije društvene mreže.

Ulaganja u umjetnu inteligenciju dodatno otežavaju regulaciju

Zakonodavci se suočavaju s još jednim problemom: upravo one platforme društvenih mreža koje koriste milijarde ljudi ulažu stotine milijardi američkih dolara u prestižne projekte umjetne inteligencije (UI).

Neki promatrači ističu da podaci prikupljeni putem društvenih mreža pružaju vrijedne uvide u stvarno ponašanje korisnika, što je od velike koristi za razvoj umjetne inteligencije.

Tehnološki divovi postaju sve moćniji, a njihovi novi UI projekti pokazuju se (pod) jednako teškima za regulaciju kao društvene mreže. Stručnjaci sve češće izražavaju zabrinutost da se upravo problematične prakse koje su oblikovale društvene mreže sada „ugrađuju" u znatno moćnije proizvode umjetne inteligencije.

Dok se društvene mreže natječu oko toga tko će pridobiti našu pažnju, umjetna inteligencija je danas već sposobna utjecati na ljudsko razmišljanje, ponašanje i odnose na načine koje je teško i zamisliti, smatra Carlton.