Hiljade građana Albanije danima izlaze na ulice Tirane i drugih gradova protiveći se velikom turističkom projektu na albanskoj obali, koji je javnost već nazvala „flamingo revolucijom“.
Naziv protesta na prvi pogled zvuči neobično, gotovo razigrano, ali iza njega stoji ozbiljna poruka: flamingo je postao simbol otpora građana protiv projekta za koji tvrde da bi mogao ugroziti jedno od najosjetljivijih prirodnih područja na albanskoj obali.
U središtu protesta nalazi se plan izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na području ostrva Sazan i obale kod Zvërneca, u blizini zaštićenog područja Vjosa-Narta. Projekat se povezuje sa investicionom kompanijom Affinity Partners Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prema dostupnim informacijama, riječ je o investiciji vrijednoj oko 1,4 milijarde evra, koja bi trebalo da obuhvati luksuzni resort i prateće turističke sadržaje. Premijer Albanije Edi Rama brani projekat tvrdeći da će donijeti razvoj, investicije i nova radna mjesta, dok protivnici upozoravaju da cijena takvog razvoja može biti uništavanje prirodnog i javnog dobra.
Flamingosi su se našli u centru priče jer žive upravo u području koje bi, prema tvrdnjama ekoloških organizacija i demonstranata, moglo biti ugroženo planiranom izgradnjom. Vjosa-Narta je poznata kao važno stanište ptica, uključujući flamingose, ali i drugih zaštićenih vrsta. Zbog toga demonstranti na protestima nose ružičaste flamingose na naduvavanje, transparente sa motivima ptica i poruke kojima upozoravaju da „Albanija nije na prodaju“.
Ono što je počelo kao ekološki protest ubrzo je preraslo u širi građanski bunt. Demonstranti ne traže samo obustavu projekta, nego i veću transparentnost, odgovornost vlasti i zaštitu javnog interesa. U njihovim porukama sve češće se čuje kritika da se vrijedno obalno zemljište i zaštićeni prostori tretiraju kao privatni plijen političkih i poslovnih elita.
Jedna od ključnih zamjerki odnosi se na nedostatak javnih konsultacija i sumnje u procedure koje su prethodile projektu. Ekološke organizacije tvrde da javnost nije dobila dovoljno informacija o dozvolama, procjenama uticaja na životnu sredinu i pravnom osnovu za radove u zaštićenom području.
Dodatno nezadovoljstvo izazvale su scene sa terena, gdje su, prema navodima aktivista i medija, postavljane ograde, dovođena mehanizacija i privatno obezbjeđenje, što je kod lokalnog stanovništva otvorilo i pitanje pristupa zemljištu. Protesti su se nakon toga preselili u Tiranu, gdje su okupljanja postala masovnija i politički glasnija.
Rama, koji je na vlasti od 2013. godine, poručuje da Albanija ne smije postati zemlja koja odbija investitore i da razvoj obale vidi kao dio modernizacije države. Istovremeno, demonstranti tvrde da se ne protive razvoju, već modelu razvoja u kojem se prirodni resursi i javni prostor stavljaju u službu luksuznih projekata bez dovoljno kontrole i javnog uvida.
Zbog toga je „flamingo revolucija“ više od borbe za jednu pticu. Flamingo je postao znak protesta protiv bahatog odnosa prema prirodi, ali i protiv osjećaja da se odluke od javnog značaja donose daleko od građana.
U pozadini svega nalazi se i evropski put Albanije. Kritičari upozoravaju da izmjene zakona o zaštićenim područjima i sporne investicione procedure mogu otvoriti pitanje usklađenosti Albanije sa evropskim standardima zaštite životne sredine i vladavine prava.
Za sada, vlast ne pokazuje namjeru da odustane od projekta. Rama je poručio da će se investicija nastaviti, dok demonstranti najavljuju nove proteste i poručuju da će braniti obalu, prirodu i pravo građana da odlučuju o prostoru koji pripada svima.
