Uoči predstojećih izbora, pitanje političke apatije građana ponovo je u fokusu. „Svi su isti“, „Ne možemo ništa promijeniti“ – fraze su koje se i mimo izbora često ponavljaju, mada su tad najaktuelnije.
No, mogu li građani ipak utjecati na promjene i koliko je upravo takav stav odgovoran za njihovu pasivnost?
Ključni problem
O tome je za „Avaz“ govorio sociolog Ibrahim Prohić, koji smatra da ključni problem nije samo u objektivnom stanju u društvu, već i u tome kako ga građani doživljavaju.
Prohić: Promjene neće doći izvana. Društvene mreže
- Nije suština u tome je li moguće promijeniti postojeće stanje, već u tome misle li građani da je postojeće stanje moguće promijeniti - ističe on.
Upravo taj unutrašnji stav i percepcija društva, smatra, mogu biti presudni za ponašanje ljudi.
Apatija, apstinencija i povlačenje iz društvenog života, prema njegovim riječima, nisu prirodno stanje, već posljedica društvenih okolnosti.
- To je ono što se u sociologiji naziva anomija - stanje u kojem većina ljudi ne vjeruje da se išta može promijeniti - objašnjava.
Takvo uvjerenje, dodaje, blokira ljude i pretvara ih u pasivne posmatrače onoga što se oko njih događa.
Bolesno društvo
On godinama ponavlja i tvrdnju da je Bosna i Hercegovina „bolesno društvo“ i niko ga nije demantovao, ali ne bolesno u medicinskom, već u psihološkom i sociološkom smislu.
Jedan od simptoma takvog stanja upravo je pasivnost građana. Dodatni problem predstavlja i izgubljeno povjerenje u sistem i institucije, ali i uvjerenje da su „svi isti“.
- To jednostavno nije tačno - poručuje.
Kao koautor političke studije, čiji je naslov „Izbor uvijek postoji“, naglašava da građani ne bi trebali čekati da neko drugi riješi njihove probleme.
- Promjene neće doći izvana. Rješenje je iznutra. Treba vjerovati da izbor uvijek postoji - zaključuje on.
