Zašto je Elektroprivreda HZ HB kolateralna šteta s izglednim povećanjem cijene struje?

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Kao da je "ispod radara" prošla činjenica da se od 1. siječnja počeo primjenjivati CBAM mehanizam (Carbon Border Adjustment Mechanism) ili mehanizam usklađivanja cijena emisija ugljika na granicama EU-a. Ovaj mehanizam ugrađene emisije dokazuju se korištenjem stvarnih emisija ili se, ukoliko iste nije moguće dokazati, primjenjuju zadane vrijednosti za određenu državu. To je slučaj za BiH. Ali, postoji "ali"...

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kao jedina elektroprivreda u BiH, i jedna od rijetkih u Europi, električnu energiju proizvodi isključivo iz obnovljivih izvora energije i, unatoč tome, podložna je zadanoj vrijednosti CBAM-a za BiH jer naša zemlja još uvijek nije donijela zakonski okvir za mjerenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija i uspostavu sustava trgovanja emisijama. Time je ova elektroprivreda kolateralna šteta svoje države, ali i svoje vizije i opredijeljenosti za proizvodnju tzv. "čiste energije". 

No, kolateralna šteta, vrlo je izgledno, mogu biti i njeni potrošači jer bi cijena električne energije značajno mogla poskupjeti upravo zbog primjene CBAM mehanizma i izostanka potrebnih zakonskih odredbi po ovom pitanju.

CBAM i BiH

CBAM je mjera koju je Europska unija (EU) počela primjenjivati u potpunosti, odnosno, s financijskim posljedicama, a ne samo u smislu obračuna i izvještavanja, s ciljem izjednačavanja troškova emisija stakleničkih plinova koje plaćaju operatori u EU u okviru sustava trgovanja emisijama (EU ETS) i proizvoda uvezenih iz zemalja izvan Unije. 

Pojednostavljeno, CBAM je mehanizam koji regulira emisije ugljika u međunarodnoj trgovini. Riječ je o politici koja omogućuje EU državama naplaćivanje poreza ili nadoknade za uvozne proizvode koji su proizvedeni s visokim emisijama ugljika. Sve zemlje koje nisu članice EU, a koje uvoze robu iz EU, biti će obuhvaćene ovim mehanizmom.

CBAM se, pritom, primjenjuje na proizvode iz područja  električne energije, cementa, željeza i čelika, aluminija, vodika i gnojiva, a krajem prosinca 2025. godine najavljeno je proširenje obuhvata na znatno veći broj proizvoda niže u lancu vrijednosti na koje bi se CBAM trebao primjenjivati od 1. siječnja 2028. godine.  

Tako dolazimo do sljedećeg koraka - s obzirom da je električne energija jedan od proizvoda koji se već nalaze u obuhvatu CBAM regulative, u praktičnom smislu, od 1. siječnja 2026. godine uvoznici električne energije u EU, koji istu uvoze iz Bosne i Hercegovine, obvezni su kupiti CBAM certifikate za svaku tonu CO2 koja je ugrađena u proizvedeni MWh električne energije.  

Ugrađene emisije dokazuju se korištenjem stvarnih emisija ili se, ukoliko iste nije moguće dokazati, primjenjuju zadane vrijednosti za određenu državu.

CBAM regulativa predviđa mogućnost izuzeća sektora električne energije, ali uz zadovoljenje vrlo rigoroznih uvjeta, od kojih je jedan od ključnih – uspostavljanje nacionalnog sustava trgovanja emisijskim jedinicama koji je u potpunosti ekvivalentan onom u Europskoj uniji. 

BiH nije donijela potrebnu zakonsku regulativu

Iako se Bosna i Hercegovina u svojim strateškim dokumentima opredijelila na uspostavljanje takvog sustava, na žalost još uvijek nisu poduzeti ključni koraci u smislu uspostavljanja zakonskog okvira za mjerenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija i uspostavu sustava trgovanja emisijama. 

Sličan scenarij prisutan je i u pogledu drugog ključnog uvjeta za izuzeće sektora električne energije – uspostavljanju burze električne energije i njezina spajanja u jedinstveno europsko tržište.

 Dakle, budući da Bosna i Hercegovina ne može ostvariti izuzeće od primjene CBAM-a, cjelokupan izvoz električne energije, koja predstavlja jednu od rijetkih pozitivnih stavki u njezinoj vanjskotrgovinskoj bilanci, podliježe obvezi kupnje CBAM certifikata.

Posebno je problematično što se, zbog nepostojanja adekvatnog zakonskog i institucionalnog okvira, ova obveza primjenjuje neovisno o izvoru iz kojega je električna energija proizvedena, točnije, prema zadanoj vrijednosti emisijskog faktora Bosne i Hercegovine. 

Drugim riječima, teret CBAM-a jednak je za proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva i obnovljivih izvora, što je potpuno nelogično, a kolateralna šteta postaju proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora.

S obzirom da je jedan od osnovnih ciljeva uspostavljanja ove regulative upravo poticanje smanjenja emisija i energetske tranzicije na obnovljive izvore energije, ovakav nepravedan status proizvođača iz obnovljivih izvora neupitno će usporiti proces energetske tranzicije.

Kolateralna šteta

Izgleda kako je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kolateralna šteta nepostojanja navedenih zakonskih regulativa, ali to, čini se, puno ne "zamara" bh donositelje odluka.

 Naime, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kao jedina elektroprivreda u Bosni i Hercegovini i jedna od rijetkih u Europi, koja električnu energiju proizvodi isključivo iz obnovljivih izvora energije, kako doznaje Dnevni list, aktivno je angažirana u nastojanjima da se ovakav nepravedan status ispravi. Stoga je, između ostaloga, sudjelovala i na javnom pozivu Europske komisije u kolovozu 2025. godine. 

Upravo su komentari i prijedlozi prikupljeni u okviru javnog poziva doprinijeli svojevrsnoj prilagodbi CBAM regulative kroz provedbene akte, smjernice i  metodološka pojašnjenja usvojena krajem 2025. godine. 

Ovim izmjenama, iako i dalje pod vrlo složenim uvjetima, olakšava se uporaba stvarnih emisija za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora, ali isključivo kroz mehanizam prekograničnih ugovora s kupcima ili trgovcima električnom energijom. 

Kako bi se omogućilo korištenje stvarnih vrijednosti emisija i pravedniji tretman 'obnovljive' energije, točnije, energije proizvedene iz obnovljivih izvora, bit će potrebna visoka razina koordinacije svih relevantnih institucija elektroenergetskog sektora, a sve u cilju ispunjavanja obveza i ciljeva Bosne i Hercegovine u smislu transponiranja europske legislative iz oblasti električne energije. 

No, teško je očekivati od bh donositelja odluka da će brzo i učinkovito prepoznati značaj donošenja zakonske legislative koja će regulirati ovo pitanje, što znači da je ovo bh elektroprivredno društvo, skoro doslovno, prepušteno samo sebi jer, iako proizvodi energiju iz obnovljivih izbora, neće biti izuzeto od CBAM-a.

Tu dolazimo do konačnog zaključka - poskupljenja cijene električne energije za kupce Elektroprivrede HZ HB. Kako Dnevni list doznaje, to je zadnja opcija, ali koja će biti neminovna ukoliko se pitanje ne riješi.