Riječ je o novoizgrađenoj zgradi, u kojoj ova porodica živi od maja ove godine. Izgrađena su 202 stana na lokaciji nekadašnje bolnice, a interesovanje građana za te stanove bilo je veliko - stotine su se prijavile za dobijanje subvencioniranog stana.
Porodica Bošković, u kojoj je dvoje djece, ima mjesečni neto prihod od 5.500 eura (10.700 KM), čime spadaju u srednji sloj.
Bečka socijalna stanogradnja nije namijenjena samo onima s niskim primanjima. Stambena politika ovog grada je uzor u Evropi.
Za razliku od mnogih drugih velikih gradova nije privatizovao veliki dio svog stambenog fonda. Više od 60 posto stanovništva Beča živi u gradskim ili subvencioniranim stanovima. Zbog toga sam grad ima utjecaj na tržište nekretnina.
Kako to izgleda vidi se u Seestadtu, koji je 15 kilometara udaljen od Beča. Tu, na mjestu nekadašnjeg aerodroma, posljednjih 10 godina nastaje novi dio grada za 24.000 ljudi. Ima i kupalište.
Urbanista Kurt Hofstetter je od početka uključen u projekat Seestadt. Ukazao je da Seestadt odlikuje to što stanovnici u neposrednoj blizini svojih domova imaju sve ono što im je potrebno svaki dan.
"Mogli smo da kažemo ljudima: 'Doselite se u Seestadt i donesite sve što vam treba, osim automobila. Dobro razmislite o tome jer metro (podzemna željeznica) već postoji'", naveo je Hofstetter.
Neprofitni investitori su u Seestadtu izgradili dvije trećine stanova, dok je jedna trećina finansirana privatnim sredstvima. Ljudi s različitim prihodima trebali bi ovdje živjeti zajedno. Zemljište uglavnom ostaje u vlasništvu grada.
"U poređenju s gradovima poput New Yorka ili Londona, razlika je ogromna jer oni koji tamo žive u socijalnim stanovima važe za potpune gubitnike, za one koji nisu uspjeli. U Beču je potpuno drugačije. Kvalitet socijalnog stanovanja je zbog arhitektonskih konkursa koje imamo, često, čak i viši, iako je život u tim stanovima jeftiniji. Jednostavno zato što se iz njih ne izvlači profit", smatra Hofstetter.
Beč namjerno ne prepušta stanovanje slobodnom tržištu. Zašto je to tako?
"Stanovanje je osnovna potreba, a upravo osnovne potrebe, prema našem mišljenju, ne bi trebalo prepustiti tržišnoj logici. Uostalom, u drugim gradovima se vidi šta se događa kada se ne interveniše. Kirije su tamo postale nepristupačno visoke", naglasila je gradska odbornica Beča za stanovanje Elke Hanel-Torsch.
Pritisak na stambeno tržište raste i u Beču, ali grad pokazuje da se političkim djelovanjem može napraviti razlika, objavio je Deutsche Welle.
