Mrđa ima 31 godinu, a iza sebe više od 20 naučnoistraživačkih radova i višegodišnje iskustvo u oblasti ljudskih resursa. Nakon nekoliko godina života i rada u Banjaluci i dvije i po godine provedene u Sarajevu, vratio se u rodni Srbac, gdje danas radi u kompaniji "Perutnina Ptuj" kao HR biznis partner, povezujući kadrovsku politiku sa poslovnim ciljevima kompanije.
FOMO fenomen
Predavanje o FOMO fenomenu, koje je krajem maja održao i u Srpcu, bavi se jednom od sve prisutnijih pojava savremenog društva. Riječ je o strahu da nešto propuštamo, odnosno osjećaju da drugi ljudi žive zanimljivije, kvalitetnije i uzbudljivije živote od nas.
Mrđa objašnjava da društvene mreže dodatno pojačavaju taj osjećaj, jer svakodnevno posmatramo tuđa putovanja, uspjehe i naizgled savršene trenutke, a zatim ih upoređujemo sa sopstvenom svakodnevicom.
- Ljudi otvore "Instagram", "Fejsbuk" ili "TikTok" i gledaju živote tih ljudi. Svi žive bajno, sjajno. Putovanja, Ajfelov toranj, Krivi toranj u Pizi, piramide u Egiptu, Šri Lanka i tako dalje. Onda pogledaš malo oko sebe, vidiš da sjediš u nekom stanu od 42 kvadrata i pitaš se: Jesam li ja lud? Kako ovi ljudi žive, a vidi gdje ja sjedim - objašnjava Mrđa.
Poređenje
Upravo takvo poređenje može stvoriti frustraciju, osjećaj manje vrijednosti, anksioznost i nezadovoljstvo sopstvenim životom. Problem je i u tome što korisnici često zaboravljaju da na društvenim mrežama gledaju pažljivo odabrane trenutke, a ne cjelokupnu stvarnost. Broj pratilaca, lajkova i reakcija tako postaje svojevrsno mjerilo vrijednosti, iako ne govori nužno ništa o stvarnom kvalitetu nečijeg života.
Mrđa naglašava da ovaj fenomen nije rezervisan samo za mlade, kako se često misli, već pogađa i ljude u tridesetim, četrdesetim i pedesetim godinama. Posebno ističe da čovjek može biti istinski srećan i bez potrebe da drugima pokazuje dokaze svoje sreće.
- Kada odeš na plažu, treba da osjetiš pijesak pod tijelom, pogledaš more i osjetiš njegov miris. To je, u stvari, stvarno uživanje u životu da budeš posvećen onome što se dešava, a ne tome da li će neko drugi to vidjeti - smatra on.
Inicijativa
I sam pokušava da uspostavi zdraviji odnos prema digitalnom svijetu, pa već oko godinu dana svakog mjeseca na sedam dana isključuje "Instagram", dok je korištenje društvenih mreža ograničio na 45 minuta dnevno.
Iza njegovog interesovanja za ljudsko ponašanje stoji dugogodišnja radoznalost. Za psihologiju kao životni poziv odlučio se još u drugom razredu gimnazije, kada se prvi put susreo sa tim predmetom. Tokom studija posebno se zainteresovao za psihologiju ličnosti i istraživački rad, a njegovi radovi objavljivani su u domaćim i inostranim časopisima.