Zakon više nije uslov, radnici institucija BiH na ulici krajem marta

Naime, još prošle godine sindikati su izašli sa četiri zahtjeva, a to su usvajanje budžeta za 2025. i 2026. godinu, isplata jednokratne pomoći zaposlenima i izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Od ta četiri zahtjeva dva su ispoštovana. Usvojen je budžet za 2025. godinu i radnici su dobili jednokratnu novčanu naknadu od 1.000 KM, međutim od budžeta za 2026. godinu nema ništa, dok su izmjene Zakona o platama u više navrata bile na dnevnom redu Doma naroda, ali sjednica je prekidana.

Nezvanično, nova hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH mogla bi biti održana između 17. i 20. marta, međutim, i u slučaju da usvojene izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, štrajk će biti održan.

Novu hitnu sjednicu Doma naroda "najavio" je Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda, koji je naveo da se čeka sjednica Predstavničkog doma, koja je zakazana za 16. mart, i da će odmah nakon nje zatražiti hitnu sjednicu. Nešković predviđa da će Predstavnički dom usvojiti izmjene Zakona o akcizama te da je neophodno da se odmah nakon toga održi sjednica Doma naroda da se to potvrdi kako bi se omogućile niže cijene goriva. Takođe, on smatra da na dnevni red treba staviti i izmjene Zakona o PDV-u kojima se ukida PDV na osnovne životne namirnice.

Nezvanično, na toj hitnoj sjednici biće predložene i izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, ali to neće spriječiti radnike da izađu na ulice 31. marta.

"Mi idemo u štrajk bez obzira na to usvoje li se izmjene zakona. Ima uslov i za budžet za 2026. godinu, a to nema šanse da usvoje tada. Mi smo planirali štrajk pred sjednicu Doma naroda, ali ne može se organizovati, jer oni zakažu hitnu sjednicu i mi ne možemo pripremiti štrajk za dan ili dva", rekao je za "Nezavisne" Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

Inače, izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH se traže kako se ne bi ponavljale ranije situacije da Savjet ministara BiH donese odluku o osnovici za obračun plata, a da se zbog neusvajanja budžeta te plate ne povećaju. Sada, ako se usvoje izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, uvećana primanja zbog veće osnovice bi se isplaćivala odmah od početka godine, a ne od mjeseca u kojem se  usvoji budžet.

U praksi bi to značilo da bi se radnicima u ovoj godini primjenjivala osnovica od 690 KM, koju je još polovinom prošle godine donio Savjet ministara BiH, a ne osnovica od 635 KM, koja se sada primjenjuje.

Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH, rekla je da je odluka o održavanju protesta donesena jednoglasno, jer su prava zaposlenih u institucijama stavljena na marginu svih dešavanja.

"Ne isključujemo radikalne mjere, ali ne bismo sada o tome. Svi bi trebalo da se srame ove situacije, doveli su nas na rub egzistencije. Prosječni državni službenik ima platu od 1.500 KM kojom hrani četvoročlanu porodicu. Oni nemaju osjećaj, a naplaćuju sedam do osam hiljada. Ne bi trebalo da budu plaćeni za bilo koju sjednicu koju napuste ili otkažu, jer čime su zaradili taj novac", zapitala se Ana Mrnjavac.