Posebno upozoravaju i na gudronske jame na Savici, u zoni vodocrpilišta Petruševec, gdje se, prema tvrdnjama Udruženja Ekologija grada, nalazi oko 33.000 tona opasnog otpada.
Iz Grada Zagreba odgovorili su na Hinin upit da je prošle godine evidentirano 29 ilegalnih odlagališta i da je u najvećem broju slučajeva riječ o odlaganju miješanog i komunalnog otpada.
Ekološka udruženja, međutim, smatraju da zvanični podaci ne prikazuju pune razmjere problema.
"Prema našem terenskom radu, u Zagrebu i okolini postoje stotine aktivnih divljih odlagališta, od kojih je desetak velikih, sa hiljadama kubnih metara otpada", izjavio je predsjednik Udruženja Ekologija grada Josip Pavlović.
Najviše je, kaže, manjih odlagališta na kojima nesavjesni pojedinci odbacuju otpad.
"Ali svake godine raste i broj uhodanih, organizovanih divljih odlagališta, na kojima se za određenu cijenu može odbaciti doslovno bilo šta", upozorio je Pavlović.
Iz Zelene akcije navode da se govori o približno 35 većih ilegalnih odlagališta. Oba udruženja ističu da njihov tačan broj nije poznat.
Pavlović tvrdi da Grad Zagreb nema javno dostupan popis ilegalnih odlagališta sa njihovim lokacijama, količinama otpada i rokovima sanacije.
Iz Grada odgovaraju da sistematski modernizuju komunalni sistem i pojačavaju nadzor fizičkim preprekama, dronovima i video-nadzorom, uz stalnu edukaciju građana o pravilnom postupanju sa otpadom.
Navode da je sistem prijavljivanja zagađenja povezan sa sistemom e-Redar, namijenjenim prijavljivanju i sanaciji komunalnih nepravilnosti.
"Sva obavještenja o zagađenju mogu se prijaviti putem aplikacije MojZagreb, kao i sistema ELOO, a svi postupci koje vode komunalni redari nastavljaju se u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom. Ako počinioci, odnosno vlasnici parcela, samostalno ne uklone otpad u zadatom roku, njegovo uklanjanje sprovodi ugovorni izvođač Grada Zagreba, na trošak zagađivača", poručili su iz Grada.
Potpredsjednik Zelene akcije Marko Košak ističe da je Ježdovec, naselje u gradskoj četvrti Novi Zagreb - zapad, najveće ilegalno odlagalište i da zahtijeva brzu sanaciju.
Prema procjenama koje iznose udruženja, tamo se nalazi oko 750.000 tona otpada.
"Veći dio je zakopan sedam metara u zemlju, a ostatak se nalazi na površini", rekao je Košak.
Dodao je da se, osim građevinskog otpada, namještaja i bijele tehnike, tamo nalaze i opasni otpad, boje, lakovi, burad sa hemikalijama, ulja i azbest.
Košak smatra da sanacija mora obuhvatiti temeljnu analizu sastava otpada, detaljno razvrstavanje, neutralizaciju opasnih svojstava i odgovarajuće zbrinjavanje u postrojenjima za ponovno iskorištavanje sirovina.
Preostali neiskoristivi dio, prema njegovim riječima, potrebno je učiniti inertnim, odnosno stabilnim i nereaktivnim, kako bi mogao biti korišten pri sanacijama ili za prekrivanje postojećeg odlagališta.
Iz Grada Zagreba navode da je komunalno redarstvo pokrenulo i vodi upravne postupke radi sanacije odlagališta na više zemljišnih parcela u Ježdovcu. Dio zemljišta je u privatnom vlasništvu.
"U toku su dalji postupci prema vlasnicima zemljišta na koja se, prema sumnjama, otpad privremeno dovozi, a potom prebacuje na odlagališta u šumi. Na osnovu neposrednih nadzora komunalnih redara pokrenuto je više prekršajnih postupaka protiv zatečenih počinilaca odlaganja otpada, a pojedini predmeti dostavljeni su nadležnim inspekcijama Državnog inspektorata", saopštili su iz Grada.
