VSTV: Građani mogu tražiti naknadu ako suđenje traje predugo

Ko u praksi određuje dinamiku sudskih postupaka u bh. pravosuđu?

Tema je to kojom se portal Vijesti.ba bavio u proteklom periodu, a ovo pitanje je otvoreno nakon slučaja pred Općinskim sudom u Sarajevu, u kojem nova odgađanja ročišta dodatno produžavaju postupak koji traje duže od 15 mjeseci.

U predmetu uređenja međa ranije je već jednom usvojen zahtjev za odgađanje uviđaja na licu mjesta zbog godišnjeg odmora punomoćnika jedne od stranaka. Za novi termin ponovo je zatražena odgoda.

Kako je navedeno u zahtjevu, u koji su Vijesti.ba imale uvid, razlog ovog puta je preklapanje više sudskih termina zakazanih istog dana. Advokat Fuad Kačapor naveo je da već ima zakazanu glavnu raspravu u drugom predmetu, kao i dodatno ročište pred Općinskim sudom u Sarajevu, zbog čega je zatražio novo odgađanje.

Novo odgađanje dodatno produžava vanparnični postupak koji traje više od 15 mjeseci, dok druga strana i dalje čeka konačnu sudsku odluku.

Slučaj je otvorio šire pitanje – ko u praksi određuje dinamiku sudskih postupaka: sud ili punomoćnici stranaka?

Upravo zbog tih dilema redakcijaVijesti.ba uputila je upit Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV), tražeći pojašnjenje ko određuje termine ročišta, da li su sudije dužne prilagođavati raspored obavezama advokata i na koji način se štiti pravo stranaka na suđenje u razumnom roku.

Odgovor VSTV-a je stigao.

Kako navode, određivanje termina ročišta u nadležnosti je postupajućeg sudije, koji pri tome uzima u obzir zakonom propisane rokove, raspored rada i opterećenost suda, opravdane prijedloge stranaka za odgodu ili usklađivanje termina, kao i druge relevantne okolnosti.

“Sudija ima pravo diskrecione procjene zasnovane na argumentaciji i obrazloženjima, poput procjene koliko je strankama u postupku potrebno vremena za adekvatnu pripremu, vodeći pri tome računa o načelima efikasnosti i ekonomičnosti postupka, kao i pravu stranaka na suđenje u razumnom roku.

Navedeno proizilazi i iz direktne primjene Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja ima direktnu primjenu u BiH i prioritet nad svim drugim zakonima, te je članom 6. ove konvencije zagarantovano pravo na odbranu koje podrazumijeva dovoljno vremena.

Podsjećaju i da Pravilnik o unutrašnjem sudskom poslovanju uređuje organizaciju i način unutrašnjeg poslovanja sudova, dok su članovima 8. i 17. propisane dužnosti predsjednika suda i predsjednika sudskog odjeljenja da se staraju o efikasnosti rada suda, odnosno postupanja sudija.

Jedno od pitanja koje smo postavili odnosilo se na to da li je praksa prilagođavanja termina ročišta obavezama advokata u skladu sa zakonom i važećim pravilima.

“VSTV BiH, kao regulator pravosuđa, fokusira se na analize i strateško planiranje te kroz redovne i projektne aktivnosti kontinuirano radi na unapređenju efikasnosti sudskih postupaka.

S tim u vezi, Vijeće je donijelo niz korektivnih mjera s ciljem praćenja dinamike suđenja i procesne discipline u sudskim postupcima te primjenjuje kontrolne mehanizme koji imaju za cilj efikasnije rješavanje predmeta, vodeći računa o kvalitetu sudskih odluka”, odgovorili su iz VSTV-a.

Pitali smo i na koji način druga strana u postupku može zaštititi svoje pravo na suđenje u razumnom roku ukoliko smatra da se ročišta odgađaju ili zakazuju prvenstveno prema obavezama punomoćnika druge strane.

“Kada je riječ o zaštiti stranke koja smatra da je došlo do povrede njenog prava na suđenje u razumnom roku, želimo da Vas informišemo da je 12. decembra 2025. godine stupio na snagu Zakon o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku u Federaciji Bosne i Hercegovine (‘Službene novine Federacije BiH’, broj 92/2025), kojim je omogućeno da stranka podnese zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i da dobije primjerenu naknadu ukoliko je došlo do povrede navedenog prava”, naveli su iz VSTV-a za Vijesti.ba.

Odgovor VSTV-a jasno potvrđuje da konačnu odluku o zakazivanju i odgađanju ročišta donosi postupajući sudija. Međutim, svaki pojedinačni predmet ostavlja prostor za ocjenu da li je diskreciono pravo korišteno na način koji istovremeno štiti pravo obje stranke na efikasno i pravično suđenje.

Ipak, ostaje otvoreno pitanje na koji način se ta ovlaštenja primjenjuju u praksi u slučajevima kada se postupci zbog uzastopnih odgađanja produžavaju mjesecima ili godinama, dok stranke čekaju konačnu sudsku odluku.