Vrane su “zlopamtila” među životinjama: Pamte ljudska lica i ne zaboravljaju ko im je naudio

Vrane su mnogo više od ptica koje viđamo na ulicama, krovovima i parkinzima. Poznate su po izuzetnoj snalažljivosti, sposobnosti da pamte ljudska lica i pronalaze rješenja za probleme koji im stoje na putu do hrane. Jedan od najzanimljivijih primjera njihovog ponašanja jeste način na koji pojedine vrane koriste automobile kako bi otvorile tvrdu ljusku oraha.

Kada pronađu orah koji ne mogu lako da razbiju kljunom, neke vrane ostavljaju ga na asfaltu, na mjestu preko kojeg prelaze vozila. Zatim čekaju da automobil pređe preko njega i polomi ljusku, nakon čega mogu da dođu do jezgra. Ovakvo ponašanje zabilježeno je u urbanim sredinama i često se navodi kao primjer prilagođavanja životinja životu u gradu.

Snalažljivost vrana ne završava se na automobilima i orasima. Pojedine vrste pokazuju sposobnosti koje su se nekada smatrale karakterističnim gotovo isključivo za ljude i druge primate.

Posebno se izdvajaju novokaledonske vrane, koje koriste grančice kako bi izvukle larve insekata iz uskih pukotina u drvetu. Još zanimljivije je to što neke od njih grančice oblikuju tako da budu efikasnije za prikupljanje hrane. Mogu da uklone suvišne dijelove ili koriste grančice sa kukicom na kraju, čime sebi olakšavaju pristup plijenu.

Ove ptice ne koriste alat slučajno, već ga prilagođavaju zadatku koji treba da obave. Upravo zbog toga naučnici ih proučavaju kako bi bolje razumjeli razvoj inteligencije i sposobnost životinja da rješavaju probleme.

Mogu da zapamte ljudsko lice i ne zaboravljaju lako

Ako ste ikada pomislili da vas ova ptica posmatra sa grane i da vas se možda sjeća, ta ideja nije toliko neobična koliko zvuči. Naučna istraživanja pokazala su da vrane mogu da prepoznaju i zapamte ljudska lica, naročito kada ih povezuju sa neprijatnim iskustvima ili opasnošću.

U poznatom eksperimentu sa američkim vranama, istraživači su nosili određene maske tokom hvatanja i prstenovanja ptica. Kasnije su vrane reagovale uznemireno na ljude koji su nosili iste maske, čak i kada su se pojavljivali na drugim mjestima i dugo nakon prvobitnog susreta. Zanimljivo je i to što su druge vrane mogle da nauče da prepoznaju potencijalno opasno lice posmatrajući reakcije svojih srodnika. To znači da iskustvo jedne ptice može da utiče i na ponašanje drugih.

Vrane su poznate i po tome što ostavljaju hranu na skrivenim mjestima kako bi je pojele kasnije. Ovakvo ponašanje korisno je kada ne mogu odmah da pojedu sve što pronađu ili žele da sačuvaju zalihu za trenutke kada hrane ima manje. Kod nekih vrsta zabilježeno je i da prilagođavaju ponašanje kada primijete da ih druga ptica posmatra dok skrivaju hranu. Na primjer, mogu ponovo da sakriju zalogaj na drugom mjestu, posebno ako postoji mogućnost da ga druga ptica ukrade.

Ovakvi postupci pokazuju koliko je njihov društveni život složen. Vrane ne moraju samo da pronađu hranu već i da je sačuvaju, da prate okolinu i da reaguju na ponašanje drugih životinja.

Zašto su vrane toliko inteligentne?

Vrane pripadaju porodici ptica koja obuhvata i gavrane, svrake i sojke. Ove ptice poznate su po razvijenim kognitivnim sposobnostima, a istraživanja ukazuju na to da mogu da pamte informacije, koriste alat i prilagođavaju ponašanje novim situacijama. Njihova inteligencija posebno dolazi do izražaja u sredinama koje se brzo mijenjaju, poput gradova. Tu moraju da pronalaze hranu među ljudima, izbjegavaju saobraćaj i koriste predmete i prostore koji nisu postojali u njihovom prirodnom okruženju.

Zbog toga automobil koji prelazi preko oraha nije samo neobičan prizor. On je i primjer načina na koji se neke vrane prilagođavaju životu uz čovjeka. Naravno, to ne znači da svaka vrana unaprijed razumije sve što će da se dogodi kada ostavi orah na putu. Ipak, sposobnost da uoče korisnu priliku, uče iz iskustva i ponavljaju ponašanje koje im donosi hranu dovoljno govori o njihovoj snalažljivosti. (Mondo.rs)