Voda u Banjaluci izazvala sumnje: Građani tvrde da okus nije isti u svim naseljima
Kvalitet vode za piće na području Banjaluke kontinuirano se prati i kontroliše u skladu sa važećim propisima, poručuju za iz Vodovoda, naglašavajući da se analiza sprovodi u više laboratorija i na različitim lokacijama širom grada. Međutim, građani sumnjaju u okus.
Kontinuirana kontrola kvaliteta vode
„Kontrola kvaliteta vode za piće i sirove vode, u fizičko-hemijskom i mikrobiološkom pogledu, sprovodi se kontinualno u laboratorijama Vodovoda u Sektoru kvaliteta vode i ekologije uz saglasnost nadležne inspekcije, a prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, te u pogonskoj laboratoriji i putem on-line mjerenja, kažu za Aloonline iz Vodovoda.
Dodaju da se javnozdravstvena kontrola sprovodi u više oblasti, uključujući fizičko-hemijsku, mikrobiološku, biološku, parazitološku i radiološku analizu.
„Javnozdravstvena kontrola u fizičko-hemijskom, mikrobiološkom, biološkom, parazitološkom i radiološkom pogledu se sprovodi prema sklopljenom ugovoru od strane JZU RS Institut za javno zdravstvo Banja Luka i podugovarača Gradski zavod za javno zdravlje GZJZ Beograd i Instituta za javno zdravlje IZJZ ‘Dr Milan Jovanović Batut’ Beograd”, ističu.
Zamućenje nije znak neispravnosti
Iz Vodovoda pojašnjavaju i da do zamućenja u gradskom vodovodu ne dolazi zbog samog sistema.
„Do zamućenja u gradskom vodovodu ne može doći, jer voda prolazi mnogo faza filtracije, a zabunu stvara ‘zamućena’ voda koja se pojavi nakon neke intervencije, najčešće u zgradama. Ni tada se ne radi o prljavoj vodi, nego o kamencu, koji se naravno taloži svugdje gdje ima vode, pa tako i u cijevima“, ističu.
Dodaju da se takve situacije rješavaju jednostavnim ispuštanjem vode.
„Nakon svake popravke taj dio cjevovoda se ispira i dezinfikuje, ali ne možemo intervenisati u instalacijama zgrade, pa voda pod pritiskom tu otkida kamenac i ostavlja utisak zamućenosti. Dovoljno je samo otpustiti na slavini dok se izbistri“, navode.
Napominju da se zamućenost može pojaviti u lokalnim vodovodima, gdje ne postoji kompletan sistem taložnica.
„Ostala izvorišta posjeduju uređaje koji mjere zamućenost prije prerade i tretmana i kada registruju povećane vrijednosti obustavlja se isporuka. Na području grada to se dešava na sistemu Subotica nakon obilnih padavina, pojašnjavaju.
Građani imaju drugačije mišljenje
Iako nadležni uvjeravaju da je voda za piće u Banjaluci zdravstveno ispravna, pojedini građani tvrde da njen okus varira od naselja do naselja, ističući da razlike primjećuju svakodnevno u različitim dijelovima grada.
„Nije sporno da ona nije otrovna, ali je nenormalno da svaki put ima drugačiji okus“, kaže nam jedna Banjalučanka.
Njene tvrdnje potkrepljuje i sugrađanka koja kaže da ne sumnja u ispravnost vode, ali da je sigurna da kvalitet nije svuda isti.
„Ne može se porediti voda u Boriku sa vodom na glavnom vodu za Čelinac. U Boriku ima često specifičan okus, dok na gornjem dijelu Starčevice voda kao da je čista, bunarska“, kaže naša sagovornica.
Uzrok promjena u vodi
Moguće su povremene razlike u okusu ili mirisu vode, što zavisi od stanja cjevovoda i eventualnog zadržavanja čestica u starijim instalacijama, ali to ne utiče na njenu bezbjednost.
“Kvalitet vode se redovno kontroliše u laboratorijama Vodovoda i Instituta za javno zdravstvo, a u slučaju sumnje vrši se dodatno uzorkovanje. Građani se po potrebi blagovremeno obavještavaju o mjerama, poput preporuke za prokuvavanje vode, posebno tokom kvarova ili radova na mreži, kada može doći do privremenog zamućenja”, kaže za naš portal Sandro Zeničanin, direktor Vodovoda u Gradišci.
Kada se pojavi sumnja u kvalitet vode ili određena reklamacija, dodaje, uzorak se ne uzima kao konačan nalaz, već se obavezno radi i sekundarno uzorkovanje kako bi se dobila potpuna i tačna slika. U takvim situacijama građani se preventivno obavještavaju da prokuvavaju vodu ili da je privremeno ne koriste za piće, dok se ne utvrdi stanje.
Stara mreža i finansijski problemi
Kao najveće izazove izdvajaju dotrajalu infrastrukturu i finansijske poteškoće.
„Najveći izazov je stara mreža. Banjalučki vodovodni sistem začet je 1908. godine i od tada se širi, što znači da ima dijelova grada gdje je star i po 50, 60… 100 godina, navode iz Vodovoda, dodajući da različiti materijali korišteni tokom decenija danas uzrokuju kvarove i gubitke, piše Aloonline.
Ukazuju i na problem finansiranja.
„Nova cijena vode odobrena je u decembru prošle godine, ali ne u iznosu koji smo tražili i koji bi omogućio neometano funkcionisanje i unapređenje. Svjedoci smo stalnih poskupljenja električne energije, goriva, sredstava za preradu vode, usluga Instituta za javno zdravstvo, PTT…, tako da je svaki dan borba da se ispoštuju dobavljači i plate obaveze“, ističu.
