U Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) u Sarajevu 27. oktobra 2026. godine, uz prisustvo velikog broja posjetitelja, održano je predavanje „Bosna i Hercegovina u antičko doba – Iliri, Rimljani i prvi poznati stanovnici naših prostora“. Time je otvoren ciklus „Bosna i Hercegovina kroz stoljeća: državnost, društvo i identitet“, posvećen približavanju historije Bosne i Hercegovine široj javnosti. Predavači su bili prof. dr. Amra Šačić-Beća i prof. dr. Salmedin Mesihović, a moderator arheolog i muzejski savjetnik Adnan Muftarević.
Prisutne je pozdravio predsjednik VKBI-ja, emeritus prof. dr. Kasim Trnka, dok je ideju i ciljeve ciklusa predstavila dr. sc. Zilha Mastalić Košuta, predsjedavajuća Savjeta VKBI-ja za historiju i promociju očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Istakla je da je inicijativa nastala iz potrebe za boljim poznavanjem prošlosti naše zemlje i predstavljanjem historijskih znanja na stručan, pristupačan i zanimljiv način, posebno mladima.
, poručila je Mastalić Košuta.
Kroz osam predavanja, koja će se održavati od oktobra 2026. do maja 2027. godine, ciklus će obuhvatiti razdoblja od antičkog doba do Dejtonskog mirovnog sporazuma.
u izlaganju „Kako je Rim promijenio prostor današnje Bosne i Hercegovine u prvim stoljećima naše ere?“, govorila je o Ilirima, Iliriku i raznolikosti domaćih zajednica. Naglasila je da su Rimljani dolaskom na prostor današnje Bosne i Hercegovine zatekli zajednice na različitim stepenima društvenog i privrednog razvoja, s vlastitim imenima i identitetima.
Posebnu pažnju posvetila je Daorsonu u Ošanićima kod Stoca, koji je predstavila kao jednu od najpoznatijih gradina i izuzetno svjedočanstvo najstarijih tragova urbanizma na tlu Bosne i Hercegovine. Govoreći o prvim tragovima pismenosti iz ilirskog perioda, ukazala je na upotrebu grčkog pisma i kovanje novca kod Daorsa. Razvijenost ove zajednice slikovito je približila poređenjem Daorsona, u kojem se kovao novac, s tadašnjim životom u šumovitim predjelima Britanije.
Profesorica je upozorila i na propadanje ovog dragocjenog lokaliteta. Prema njenim riječima, riječ je o naslijeđu kakvo se može pronaći na svega desetak mjesta na Mediteranu, koje zaslužuje međunarodnu afirmaciju i vrednovanje u okvirima UNESCO-ove liste svjetske baštine. Njeno izlaganje bilo je i apel nadležnim institucijama i široj javnosti da se arheološkom naslijeđu posveti veća pažnja te osiguraju njegova zaštita i očuvanje.
Osvrnula se i na značaj Delminiuma, Domavije i drugih središta te promjene koje je donijela rimska uprava: razvoj gradova, rudarstva i širenje latinske pismenosti. Kroz pisane spomenike, lična imena i nazive rijeka približila je tragove jezika i života domaćeg stanovništva, povezujući ih sa širim historijskim procesima.
u izlaganju „Baton Desitijatski“, predstavio je ustaničkog vođu iz zajednice Desitijata i društvene, ekonomske i političke okolnosti velikog ustanka protiv rimske vlasti. Među uzrocima nezadovoljstva domaćeg stanovništva izdvojio je porezna opterećenja, promjene u upravljanju rudnim bogatstvom i imovinskim odnosima te slabljenje domaće privrede usljed priliva robe iz drugih dijelova Rimskog carstva. Posebno je objasnio teškoće plaćanja poreza u novcu u zajednicama čija je privreda pretežno počivala na naturalnoj razmjeni.
Govoreći o Batonovoj ulozi i povezivanju ustanika s područja Dalmacije i Panonije, Mesihović je ustanički savez označio kao prvo iskustvo jedinstva različitih domaćih zajednica na ovom prostoru, okupljenih u zajedničkom otporu rimskoj vlasti. Osvrnuo se i na tok ustanka, pokušaje zauzimanja važnih rimskih središta te teške ljudske gubitke i posljedice sukoba. Povezujući vojne događaje s položajem stanovništva i privrednim promjenama, ponudio je šire razumijevanje uzroka i historijskog značaja Batonovog ustanka.
Moderator svojim se stručnim osvrtima iz oblasti arheologije nadovezivao na izlaganja i dodatno obogatio razgovor. Povezujući predstavljene teme s materijalnim tragovima prošlosti, doprinio je njihovom jasnijem razumijevanju i približavanju publici.
Nakon izlaganja uslijedila je prigodna diskusija, tokom koje su posjetitelji postavljali pitanja i razgovarali s predavačima. Veliki odziv i učešće publike pokazali su interes za historiju Bosne i Hercegovine i značaj ovakvih susreta stručnjaka i javnosti.
Ciklus se nastavlja predavanjem o srednjovjekovnoj Bosni.
