Indeks S&P 500 zabilježio je u četvrtak pad jer su se investitori suočili sa pritiskom usljed pada cijena tehnoloških akcija i visokih cijena nafte.
Širi tržišni indeks oslabio je 0,6 odsto, dok je Nasdaq Composite pao 1,2 odsto. Dow Jones Industrial Average izgubio je 67 poena, odnosno 0,1 odsto, prenosi .
Akcije ključnih tehnoloških kompanija našle su se pod pritiskom nakon što je Financial Times objavio da je godišnji prihod kompanije OpenAI za oko 20 milijardi dolara manji od prethodno najavljenog iznosa. Akcije kompanije Oracle pale su više od 5 odsto, dok su proizvođači čipova, poput Nvidije i Advanced Micro Devicesa, zabilježili pad od 2, odnosno 3 odsto.
Negativnom raspoloženju doprinio je i nagli rast cena nafte, nakon što je predsjednik Donald Tramp izjavio da ne želi da postigne sporazum sa Iranom o okončanju sukoba, dok se SAD navodno pripremaju za „masovno bombardovanje“ na Bliskom istoku. Ipak, Tramp je kasnije izjavio da SAD neće napasti Iran prije međuizbora početkom sljedećeg meseca, što je dovelo do povlačenja cijena nafte sa najviših nivoa.
Cijena nafte Brent porasla je 4 odsto, na oko 104 dolara po barelu. Istovremeno, fjučersi na naftu West Texas Intermediate (WTI) porasli su 4 odsto, na oko 91 dolar po barelu.
Trgovci su pratili i kretanje prinosa na državne obveznice, nakon što su prinosi na desetogodišnje i tridesetogodišnje obveznice ove sedmice dostigli najviše nivoe u posljednje 24 godine. Prinos na referentne desetogodišnje obveznice pao je za više od tri bazna poena, na 5,244 odsto, dok je prinos na tridesetogodišnje obveznice smanjen za četiri bazna poena, na 5,621 odsto. Do ovih promjena došlo je nakon uspješne aukcije tridesetogodišnjih obveznica koju je sprovelo Ministarstvo finansija.
– Na kraju krajeva, smatram da su inflatorni pritisci, prvenstveno izazvani cjenama energenata, promijenili stav Federalnih rezervi (Fed) i u velikoj meri uticali na kretanje dugoročnog dijela krive prinosa – izjavio je Ros Mejfild, investicioni strateg u kompaniji Baird.
– Kada bismo sutra objavili sporazum sa Iranom koji je strukturno čvrst i koji bi značajno smanjio tenzije u regionu, a cijena nafte pala sa 90 na 70 dolara po barelu, prinosi bi se osjetno smanjili – dodao je on.
Prinosi na obveznice i cijene nafte u posljednje vrijeme podstiču nestabilnost na tržištu akcija, jer raste zabrinutost da će visoke cijene energenata održavati inflaciju na povišenom nivou i primorati Federalne rezerve da nastave sa povećanjem kamatnih stopa.
Iako Mejfild ističe da su akcije generalno pokazale „priličnu otpornost“ na ove pritiske, pri čemu su indeksi S&P 500 i Nasdaq ove sedmice dostigli nove rekordne vrednosti, on ipak smatra da nije potreban veliki rast prinosa na dugoročnom dijelu krive prinosa da bi se stvorili „znatno nepovoljniji uslovi“ za akcije.
Prema njegovoj procjeni, prinosi bi mogli da se stabilizuju u rasponu od 5 do 6 odsto.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.
