Visok holesterol ne daje simptome, a ove namirnice mogu pomoći da ga snizite

Ukoliko postoji razlog za zabrinutost, ljekar može preporučiti terapiju za snižavanje holesterola, uključujući statine. Međutim, prema dr. Rijazu Patelu, kardiologu britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) i akademskom kardiologu sa Univerziteta u Londonu (UCL), promjene životnih navika, posebno ishrane, mogu značajno uticati na nivo holesterola kod osoba kojima lijekovi nisu neophodni, piše Science Focus.

Nije svaki holesterol „loš“

Holesterol sam po sebi nije štetan. Organizmu je potreban za normalno funkcionisanje ćelija, proizvodnju hormona, vitamina D i žučnih kiselina.

Problem nastaje kada u krvi ima previše LDL holesterola, poznatog kao „loš“ holesterol. On može da se zadrži u oštećenom zidu arterije i doprinese stvaranju aterosklerotskog plaka. Ako plak pukne, može nastati krvni ugrušak koji blokira arteriju i izazove srčani ili moždani udar.

Ishrana može napraviti razliku

Patel navodi da promjena ishrane može biti jedan od najefikasnijih načina za poboljšanje nivoa holesterola.

Posebno izdvaja namirnice bogate rastvorljivim vlaknima, poput zobi, integralnih žitarica, sočiva, graha, povrća, voća, orašastih plodova i sjemenki. Rastvorljiva vlakna mogu vezati holesterol u tankom crijevu i smanjiti njegovu apsorpciju u krvotok.

Kardiolog izdvaja i biljne sterole i stanole, koji se nalaze u nekim obogaćenim namirnicama, ali i suplementima. Oni mogu smanjiti apsorpciju holesterola u crijevima, a prema Patelu mogu sniziti njegov nivo za oko 10 posto.

Jaja nije potrebno izbaciti

Iako su se jaja dugo smatrala namirnicom koju treba izbjegavati zbog sadržaja holesterola, stručnjaci upozoravaju da holesterol iz hrane nije isto što i nivo holesterola u krvi.

Prema BBC Science Focusu, oko 80 posto holesterola koji cirkuliše organizmom proizvodi sama jetra. To, međutim, ne znači da ishrana nema uticaja na LDL holesterol.

S druge strane, sa zasićenim mastima ne treba pretjerivati. One se nalaze u masnom i prerađenom mesu, puteru, siru, pecivima i prženoj hrani, a povezane su sa višim nivoom LDL holesterola.

Ni pretjeran unos šećera nije poželjan, jer može uticati na metabolizam masti i podstaći jetru da proizvodi više LDL, a manje HDL holesterola.

Najvažnija je uravnotežena ishrana

Prema Patelu, cilj ne treba biti ekstremna dijeta, već raznovrsna i uravnotežena ishrana sa što manje ultraprerađene hrane i pretjeranog unosa zasićenih masti i šećera.

Pored ishrane, fizička aktivnost može pozitivno uticati na nivo masnoća u krvi. Aerobne aktivnosti, poput trčanja i vožnje bicikla, mogu pomoći u smanjenju LDL-a i povećanju HDL holesterola. Prestanak pušenja takođe je važan za zdravlje srca i krvnih sudova.

Ipak, promjene životnih navika nisu zamjena za terapiju u svim slučajevima. Osobe sa veoma visokim holesterolom ili određenim zdravstvenim stanjima mogu imati potrebu za lijekovima poput statina.

Zbog toga odluku o terapiji ne treba donositi samostalno, već u dogovoru s ljekarom, na osnovu rezultata analiza i ukupnog kardiovaskularnog rizika.

(Vijesti.ba)