Iako više od 82 posto mladih u Bosni i Hercegovini svoju medijsku pismenost procjenjuje uglavnom dobrom ili veoma dobrom, više od polovine njih informacije provjerava rijetko ili nikada. Istovremeno, 62 posto mladih svakodnevno koristi društvene mreže kako bi pronašlo informacije koje su im važne, pokazalo je Istraživanje o medijskoj pismenosti mladih u Bosni i Hercegovini koje je proveo Institut za razvoj mladih KULT na uzorku od 1.128 osoba u dobi od 15 do 30 godina.
Nalazi ukazuju na važan izazov: mladi prepoznaju da je potrebno biti oprezan s informacijama, ali ta svijest nije uvijek praćena konkretnim i redovnim postupcima provjere. U vremenu u kojem se vijesti, mišljenja, reklame i sadržaji generirani umjetnom inteligencijom smjenjuju na istim digitalnim platformama, sposobnost procjene vjerodostojnosti postaje sve važnija.
Gotovo svi mladi u BiH, njih 99,3 posto, imaju profil na barem jednoj društvenoj mreži ili digitalnoj platformi. Najzastupljeniji su Instagram, koji koristi 86,5 posto mladih, Facebook sa 78,4 posto, TikTok sa 67,2 posto i YouTube sa 66,5 posto. Uz to, 40,8 posto mladih koristi neku od platformi umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a, Geminija ili DeepSeeka.
„Društvene mreže nisu samo prostor za komunikaciju i zabavu nego i važan izvor informacija o događajima i temama koje utiču na svakodnevni život mladih. Već smo spomenuli da ih skoro dvije trećine mladih koristi svakodnevno za pronalaženje informacija koje su im važne, dok ih dodatnih 25,3 posto u tu svrhu koristi nekoliko puta sedmično“, kazao je na danšnjoj pres-konferenciji u Sarajevu voditelj odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanja pri Institutu za razvoj mladih KULT Aziz Đipa .
Međutim, 60,5 posto mladih upravo društvene mreže prepoznaje kao prostor u kojem nailaze na lažne vijesti. Nakon toga slijede online mediji sa 25,2 posto i televizija sa sedam posto.
Nalazi fokusnih grupa dodatno pokazuju da se mladi često informišu usput, prateći sadržaje koji im se pojavljuju na društvenim mrežama čak i kada nisu aktivno tražili određenu informaciju. Na njihov informacijski prostor utječu i algoritamske preporuke, prethodna interesiranja i sadržaji s kojima su ranije ostvarivali interakciju. Zbog toga je, uz provjeru izvora i tačnosti informacija, važno razumjeti i kako digitalne platforme oblikuju sadržaje koji dolaze do korisnika.
Novinarka Istinomjera Ivana Vučetić na pres-konferenciji je kazala da su sve više postali svjesni da mladi sve više informiraju putem audio/vizuelnog sadržaja , a ne kroz tradicionalne medije što je praktično, no isti mah i blago zabrinjavajuće jer je teško pratiti trendove i algoritmu, odnosno kako informacije držati dovoljno zanimljivima.
„Kao što je istraživanje Instituta pokazalo, mladi će se vrlo rado informirati kroz digitalni ili tradicionalni sadržaj ukoliko su im te informacije važne, ali je veći izazov zainteresirati ih za druge teme koje su njima malo dalje. Naše iskustvo pokazalo je da kroz digitalni sadržaj imamo sve više i više mladih posjetitelja web stranice i društvenih mreža“, pojasnila je.
Povjerenje u medije još je jedan važan izazov. Potpuno povjerenje u medije ima svega 1,7 posto mladih, dok 39,6 posto uglavnom ima povjerenje, a 37,9 posto ga uglavnom nema. Istovremeno, 79 posto ispitanika smatra da mediji prave senzacije radi klikova i profita, a 64,7 posto da šire propagandu u interesu političkih ili ekonomskih grupa. Mladi najviše vjeruju osobama koje lično poznaju, što je navelo 48,5 posto ispitanika, zatim društvenim mrežama sa 42,2 posto i online medijima sa 38,7 posto.
Đipa je naglasio da nalazi istraživanja ipak pokazuju snažnu podršku unapređenju medijske pismenosti. Čak 91 posto mladih smatra da je medijska pismenost važna ili veoma važna za građane, a 87,3 posto podržava učenje ovih vještina već u osnovnoj školi.
„Ovi rezultati ukazuju na potrebu da se medijska pismenost razvija kroz konkretne i primjenjive metode kao što su praktične vježbe sa mladima na provjeri izvora i autora, poređenju informacija iz različitih medija, prepoznavanju manipulativnih sadržaja i razumijevanju načina na koje algoritmi i umjetna inteligencija utječu na informacije koje dolaze do korisnika“, podvukao je Đipa na pres-konferenciji.
Rezultati istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT ukazuju na potrebu da se medijska pismenost mladih kontinuirano razvija kroz obrazovanje, praktične edukacije i sadržaje prilagođene njihovim navikama informiranja. U vremenu kada društvene mreže i digitalne platforme imaju sve značajniju ulogu u oblikovanju stavova i razumijevanja svijeta, važno je mladima omogućiti da ne budu samo korisnici informacija nego i njihovi kritički procjenitelji, sposobni prepoznati dezinformacije, razumjeti medijske poruke i odgovorno učestvovati u digitalnom prostoru.
