SIPA i Tužilaštvo BiH zaprimili su više hiljada prijava građana nakon javnog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, saznaje Raport. Građani traže reakciju nadležnih institucija zbog objava na društvenim mrežama, izjava javnih funkcionera, ali i medijskog sadržaja koji je pratio Mladićevu komemoraciju i sahranu u Beogradu.
Prema informacijama Raporta, u Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) stiglo je više od 1.000 prijava različitim povodima, dok je Tužilaštvu BiH, prema navodima iz teksta, upućeno više od 5.000 pritužbi i prijava građana.
Od institucija se traži da ispitaju da li je u konkretnim slučajevima došlo do kršenja Krivičnog zakona BiH, posebno odredbi koje se odnose na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, kao i na negiranje, opravdavanje ili veličanje pravosnažno utvrđenih ratnih zločina.
Prijave zbog objava, izjava i prenosa sahrane
Veliki broj prijava odnosi se na objave na društvenim mrežama i javne istupe nakon smrti Ratka Mladića, ali i na sadržaj koji je emitovan tokom njegove komemoracije i sahrane.
Prema informacijama koje je objavio Raport, među prijavljenima se nalaze i pojedini zvaničnici Republike Srpske koji su prisustvovali događajima u Beogradu.
Ranije je Tužilaštvu BiH podnesena krivična prijava protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića, Staše Košarca i Draška Stanivukovića zbog njihovih javnih izjava i objava nakon Mladićeve smrti.
Tužilaštvo BiH je, prema navodima Raporta, formiralo predmet, koji je nakon zaprimanja u CMS sistemu dodijeljen postupajućem tužiocu.
U prijavi se navodi sumnja da su 27. avgusta 2026. godine javnim nastupima i objavama odobravali, poricali, grubo umanjivali ili pokušavali opravdati genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine za koje je Mladić pravosnažno osuđen.
Predmet dodijeljen tužiocu
Na predmetu koji se odnosi na moguće kršenje odredbi Krivičnog zakona BiH vezanih za negiranje i veličanje ratnih zločina radi tužiteljica Nives Kanevčev.
Kanevčev je ranije bila postupajuća tužiteljica i u predmetu protiv Milorada Dodika koji se odnosio na neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.
Sada će biti potrebno utvrditi da li konkretne izjave, objave i postupci osoba protiv kojih su podnesene prijave imaju obilježja krivičnog djela.
Sama činjenica da je protiv nekoga podnesena prijava ne znači da je ta osoba počinila krivično djelo, niti da će protiv nje nužno biti pokrenuta istraga ili podignuta optužnica.
Poseban fokus na javno veličanje
Veliki broj prijava podnesen je zbog onoga što podnosioci smatraju organizovanim veličanjem Ratka Mladića nakon njegove smrti.
Mladić je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u BiH.
Njegova smrt i sahrana u Beogradu izazvale su brojne reakcije širom BiH i regiona, dok su pojedine javne ličnosti prisustvom komemoraciji ili sahrani izazvale dodatne političke i javne polemike.
Građani koji su podnijeli prijave sada od državnih institucija očekuju da utvrde da li je u konkretnim slučajevima pređena granica između političkog ili javnog stava i ponašanja koje je kažnjivo prema zakonima BiH.
Šta slijedi?
SIPA ne može samostalno odlučivati o krivičnom gonjenju. Ukoliko Tužilaštvo BiH procijeni da postoje osnovi za provjere, policijskoj agenciji može biti naloženo da preduzme određene istražne radnje.
U narednom periodu trebalo bi biti poznato da li će veliki broj prijava rezultirati konkretnim predmetima, saslušanjima i eventualnim istragama.
Za sada je izvjesno samo da su reakcije građana na javno veličanje Mladića poprimile velike razmjere – više od 1.000 prijava stiglo je SIPA-i, dok se broj prijava i pritužbi Tužilaštvu BiH, prema navodima Raporta, mjeri hiljadama.
Sada je na potezu pravosuđe da utvrdi postoje li u konkretnim slučajevima elementi krivične odgovornosti.
