Prema podacima tamošnjeg Ministarstva zdravstva, registrovana su najmanje 43 slučaja zaraze virusom koji prenose komarci, a većina ih je otkrivena tokom posljednje tri sedmice.
"Gotovo svaki dan neko završi u bolnici, a na klinici se trenutno nalazi oko 20 do 21 pacijent", rekao je direktor Klinike za infektivne bolesti Fadil Cana.
Ranije ovog mjeseca zdravstvene vlasti proglasile su epidemiju u nekoliko općina u Skoplju i okolini. Ministar zdravstva Azir Aliu pozvao je građane da poduzmu mjere zaštite, uključujući pražnjenje kućnih bazena, te da vlastima prijave pronađene uginule ptice koje mogu biti nosioci virusa.
U zemlji se provodi obimno suzbijanje komaraca. Intenzivno se zaprašuje iz zraka i sa zemlje, posebno oko kanala za navodnjavanje i vodenih površina.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, za ljude zasad ne postoji odobrena vakcina niti specifično liječenje protiv virusa Zapadnog Nila, prenosi Index.hr.
Virus Zapadnog Nila širi se Evropom, u Hrvatskoj ove godine zasad nema slučajeva
Osim u Sjevernoj Makedoniji, stotine slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila zabilježene su širom južne Evrope. U Grčkoj je od početka godine preminulo 13 ljudi. Kakvo je stanje u Hrvatskoj, posebno u Osijeku, gradu poznatom po problemima s komarcima, provjerila je osječka ekipa.
U Osijeku ove godine znatno manje komaraca
Za razliku od brojnih prijašnjih ljeta, Osječani se ove godine ne žale na velike najezde komaraca.
Zbog dugotrajne suše nema poplavnih komaraca, a manje je i onih gradskih. Građani kažu da je situacija znatno bolja nego prethodnih godina.
Jedna Osječanka ispričala je da su je tokom ljetovanja u Istri komarci izujedali više nego tokom cijelog mjeseca u Osijeku, dok drugi građani potvrđuju da ih je ove sezone vrlo malo.
Virus prenose obični i tigrasti komarci
Ipak, Evropa posljednjih sedmica vodi borbu s virusom Zapadnog Nila, koji na ljude mogu prenijeti obični i tigrasti komarci.
Stručnjaci objašnjavaju da virus potječe iz Afrike, a glavni domaćini su mu ptice. U njima se virus razmnožava, a migracijom ptica tokom ljeta može dospjeti i u Evropu.
Posebno su pogođene zemlje jugoistočne Evrope, među njima Sjeverna Makedonija, Grčka i dijelovi Srbije.
U Hrvatskoj zasad nema prijavljenih slučajeva
Stručnjaci ističu da je u Hrvatskoj sistem praćenja komaraca dobro razvijen te da se redovno prati prisutnost potencijalnih prenosilaca bolesti.
Prošle godine zabilježen je samo jedan slučaj groznice Zapadnog Nila, dok ove godine zasad nije evidentiran nijedan.
"Imate epidemiju u Makedoniji, imate jednu veliku epidemiju u Grčkoj, naravno i južna Srbija i dio Srbije, morate znati da nadzor komaraca u tim državama nije uspostavljen ovako kao kod nas. Ja mislim da ovo što mi radimo je zaista jedan vrhunski način kontroliranja", naglašava Dubravka Vuković, direktorica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, u razgovoru za Dnevnik HRT-a.
Teži oblik bolesti može biti opasan po život
Kod većine zaraženih simptomi su blagi i mogu nalikovati virozi ili gripi. U težim slučajevima može se razviti neuroinvazivni oblik bolesti, koji može izazvati meningitis ili meningoencefalitis i biti opasan po život.
Virus Zapadnog Nila najčešće ne izaziva simptome. Oko jedna od pet zaraženih osoba razvije blaži oblik bolesti s povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u tijelu, osipom ili povećanim limfnim čvorovima.
U rijetkim slučajevima, otprilike kod jedne od 150 zaraženih osoba, može se razviti teži neuroinvazivni oblik bolesti poput meningitisa ili encefalitisa, koji može biti opasan po život.
Virus se na ljude prenosi ubodom zaraženog komarca, najčešće nakon što se komarac zarazi hraneći se na zaraženim pticama. Ne prenosi se uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom.
Simptomi se, ako se pojave, najčešće razviju tri do 14 dana nakon uboda. Specifičnog lijeka niti cjepiva za ljude nema, a liječenje je simptomatsko. Teži slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje.
Najbolja zaštita je izbjegavanje uboda komaraca: korištenje repelenata, nošenje duge odjeće i uklanjanje stajaće vode u kojoj se komarci mogu razmnožavati.
Klimatske promjene pogoduju širenju komaraca
Stručnjaci upozoravaju i na rast broja invazivnih vrsta komaraca u Hrvatskoj.
Jedan od glavnih razloga za njihovo širenje su klimatske promjene. Blaže zime i više temperature stvaraju uvjete u kojima vrste poput tigrastog komarca mogu preživjeti i razmnožavati se na područjima na kojima prije nekoliko desetljeća nisu mogle opstati.
Ne ostavljajte stajaću vodu
Tigrasti komarci mogu se razmnožavati u vrlo malim količinama vode.
Dovoljna im je kišnica koja se zadrži u posudama, kantama, tanjirima ispod saksija, spremnicima za zalijevanje ili drugim mjestima na kojima voda stoji.
Građanima se zato savjetuje da redovno uklanjaju stajaću vodu iz dvorišta i s balkona kako nesvjesno ne bi stvarali nova legla komaraca.
(Vijesti.ba)
23.08.2026 20:32