Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine pripremila je izgled glasačkih listića za predstojeće izbore, poznate su liste kandidata i imena koja će se naći pred biračima.
Međutim, dio stručne javnosti upozorava da bi određeni detalji na listićima mogli izazvati pravne nedoumice, posebno kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH.
Iako je izborni proces tehnički pripremljen i ostaje da se sačeka 4. oktobar kada će građani izaći na birališta, pitanje formulacije na glasačkom listiću za Predsjedništvo BiH moglo bi dovesti do novih rasprava, pa čak i mogućih promjena izgleda i sadržaja samih listića.
Sporna formulacija za članove Predsjedništva BiH
Najviše pažnje privukao je način na koji su označene funkcije kandidata za Predsjedništvo BiH. Na listićima stoji da se bira bošnjački, hrvatski i srpski član Predsjedništva BiH.
Kritičari smatraju da takva formulacija nije u skladu s ustavnim odredbama i Izbornim zakonom BiH, gdje se navodi da se iz Federacije BiH kao jedne izborne jedinice biraju jedan član Predsjedništva koji je Bošnjak i jedan koji je Hrvat, dok se iz bh. entiteta RS bira član koji je Srbin.
Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović smatra da je riječ o terminološkoj promjeni koja može imati šire posljedice.
“Na glasačkom listiću kojeg možemo vidjeti je voljom većine unutar CIK-a faktički usvojen posvojni pridjev, bošnjacki, hrvatski, srpski, što ne piše niti u Ustavu, niti u Izbornom zakonu BiH.”
Prema njegovim riječima, razlika između toga da je neko “Bošnjak” ili da je “bošnjački član” nije samo jezička, već može utjecati i na razumijevanje funkcije koju izabrani predstavnik obavlja.
Moguće posljedice
Pravni ekspert Enver Išerić smatra da Centralna izborna komisija nema nadležnost mijenjati nazive funkcija koje su utvrđene Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine.
“CIK nema nikakvo ni zakonsko ni ustavno ovlaštenje da mijenja nazive funkcija u institucijama BiH, oni moraju koristiti striktno ustavne nazive i ustavne i zakonske termine.”
Prema tumačenjima stručnjaka, problem nastaje zbog toga što se korištenjem pridjeva može stvoriti utisak da se biraju predstavnici određenih naroda, a ne osobe koje nakon izbora obavljaju funkciju člana Predsjedništva BiH i predstavljaju sve građane države.
Arnautović je ukazao na razliku između nacionalne pripadnosti izabranog kandidata i njegove institucionalne uloge.
“U Ustavu BiH, bira se osoba, ličnost, iz reda član Predsjedništva, Bošnjak, Hrvat, dakle mi biramo osobu koja će kasnije predstavljati sve nas u Predsjedništvu, on je po nacionalnosti to, međutim izraz bošnjački, derivira mandat i etnički ga vezuje za funkciju, a ne za osobu koja je nosilac mandata, to je bitna razlika.”
Moguće obraćanje Ustavnom sudu BiH
Pitanje formulacije na glasačkim listićima moglo bi dobiti i sudski epilog. Išerić smatra da bi nadležne institucije mogle zatražiti ocjenu ustavnosti odluka i propisa koji koriste sporne termine.
“Ja očekujem da će ovlašteni predlagači, prvenstveno mislim na članove Predsjedništva BiH na koje se ova problematika odnosi podnijeti apelaciju Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i članova izbornog zakona koji koriste pogrešne formulacije, i uputstva odnsono odluke CIK-a u kojoj mijenjaju nazive funkcija u institucijama BiH.”
Dok se čeka eventualni pravni rasplet, birači će u oktobru na glasačkim mjestima odlučivati i o članovima Predsjedništva BiH. Ostaje pitanje da li će se postojeća formulacija zadržati ili će prije izbora doći do izmjena.
Pogledajte prilog NTV Hayat, autor Haris Silajdžić.
