Fiskalna reforma jedna je od ključnih za koju je federalni premijer Nermin Nikšić rekao da će obilježiti mandat aktuelne Vlade. Planova i obećanja nije nedostajalo, a sve kako bi se, kako reče premijer, rasteretila privreda, suzbila siva ekonomija i stvorio ambijent u kojem bi se popravio i položaj radnika, piše Oslobođenje.
Dva kvartala
Podsjećamo da je Nikšić prije skoro tri godine u podcastu Oslobođenja “Direktno sa Vildanom Selimbegović” najavio usvajanje seta zakona.
- Mijenjamo Zakon o doprinosima, Zakon o dohotku, donosimo zakon o minimalnoj plati i to na kraju uvezujemo sa još dva zakona - o posredovanju u zapošljavanju i naročito važnom online fiskalizaciji. Pitanje rasterećenja privrede se mora riješiti. To nije stvar obećanja. Mi moramo stvoriti pretpostavke i za poslodavce i za naše radnike i naročito minimalnu platu, a fiskalizacija nam treba za rješenja, obećavao je Nikšić.
U godini kada Vlada završava mandat, može se zaključiti da je ova reforma tek načeta. Usvojene su izmjene Zakona o doprinosima, čime je spuštena zbirna stopa doprinosa sa 41,5 na 36 posto i poslodavci rasterećeni dijela doprinosa koji padaju na njihov teret. Nastavak reformi i smanjenje doprinosa sa dodatnih pet posto najavljeni su da će biti provedeni do kraja 2025, ali se to nije desilo.
- Spuštanje zbirne stope doprinosa sa 41,5 na 36 posto je konkretan pomak. Istina, ovo je urađeno kao oblik nužde zbog iznenadnog pada broja zaposlenih u prva dva kvartala. Prošle godine je obećano spuštanje zbirne stope za dodatnih pet posto, ali je to ostalo na nivou političkog obećanja i i skeptičan sam da će se završiti do kraja ovog mandata. Fokus treba da bude na tome kako dodatno spustiti doprinose za pet posto i na taj način bi se FBiH fiskalno ujednačila sa RS-om koji je na 31 posto, kaže za naš list Admir Čavalić, poslanik NiP-a u Predstavničkom domu FBiH.
Naš sagovornik smatra da posebnu pažnju treba obratiti na naknadu od nezaposlenosti, jer ona, kako kaže, postaje suvišan namet, posebno u kontekstu Zakona o posredovanju u zapošljavanju i drugih reformi tržišta rada.
- Spuštanje zbirne stope doprinosa je uvjetovalo rast plata kod radnika i olakšalo poslovanje za poslodavce. Prioritet nove vlasti je da nastavi ove reforme, naglasio je Čavalić.
Predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH Nihad Imširović rekao je za Oslobođenje da je smanjivanje zbirne stope doprinosa prvi konkretan korak u rasterećenju privrednika.
- Podsjećamo da su reforme u formalnom smislu nastavljene donošenjem Zakona o fiskalizaciji transakcija koji je usvojen, ali se čeka donošenje većeg broja podzakonskih akata, njihovo stupanje na snagu i implementacija. Nije se još desila druga faza najavljenih reformi koja obuhvata daljnje smanjenje doprinosa i reformu određenih propisa iz oblasti poreske politike. S druge strane, znamo da su oni poslodavci, koji su bili u prilici, ovo rasterećenje iz prve faze usmjerili prema plaćama radnika, ali Udruženje ne vodi takvu evidenciju i vjerujemo da Porezna uprava i nadležne institucije imaju detaljne podatke o ovome, ističe Imširović.
Ključne reforme koje privrednici i ostali poslodavci iz realnog sektora očekuju jeste druga faza smanjenja doprinosa, ali i pitanje reforme sistema zdravstvenog osiguranja, smanjenje opterećenja poslodavaca po osnovu troškova bolovanja na teret poslodavaca...
- Spomenut ćemo još jedno ozbiljno opterećenje poslodavaca, a to je više od 3.000 parafiskalnih nameta. To su ozbiljna opterećenja na teret poslodavaca i nadležne vlasti ih se teško odriču, a propisana su na svim nivoima vlasti - od državnog, federalnog, kantonalnog i općinskog. Ukupan zbir sigurno opterećujuće djeluje na konkurentnost i poslovanje i vjerujemo da bi ukidanje pojedinih parafiskalnih nameta ili makar njihovo smanjenje dovelo do rasterećenja, što bi skupa sa svim spomenutim pitanjima omogućilo poslodavcima da smanje troškove poslovanja i dio ušteda usmjere prema primanjima i generalno statusa svojih radnika, naglasio je Imširović.
Samir Zildžić, predsjednik Udruženja poslodavaca i samostalnih privrednika Gračanica, kaže za Oslobođenje da nisu zadovoljni ekonomskim politikama koje su provedene u proteklom periodu. Svjesni su, kaže nam, da nijedna vlada ne djeluje u jednostavnim okolnostima i da složen ustavni sistem BiH, sa podijeljenim nadležnostima između različitih nivoa vlasti, često usporava provođenje reformi.
- Smanjenje zbirne stope doprinosa je donijelo olakšanje, ali ima mjesta za dodatna olakšanja. Naše udruženje više puta je ukazivalo na to da poslodavci ne traže privilegovan položaj, već partnerski odnos i mogućnost da učestvuju u kreiranju ekonomskih politika. Poslodavci zapošljavaju ljude, stvaraju novu vrijednost i pune budžete svih nivoa vlasti, zbog čega smatramo da njihov glas mora biti ozbiljnije uvažen prilikom donošenja odluka koje direktno utiču na poslovanje, ističe Zildžić.
Naš sagovornik kaže da, kada je riječ o povećanju minimalne plate, podržavaju svaku mjeru koja će unaprijediti položaj radnika.
- Međutim, takva odluka morala je biti praćena sveobuhvatnim fiskalnim reformama, prvenstveno smanjenjem doprinosa i rasterećenjem cijene rada. Samo na taj način moguće je istovremeno povećavati plate, očuvati konkurentnost domaćih kompanija i podsticati nova zapošljavanja. Očekivali smo reforme koje bi rasteretile rad, smanjile parafiskalne namete, pojednostavile poslovanje i stvorile uslove za nove investicije. Bez takvih reformi teško je očekivati dugoročan rast privrede, veće plate i jačanje konkurentnosti domaćih kompanija, precizira Zildžić.
Zvanični podaci
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da je na ESV-u za teritoriju FBiH, kada je data saglasnost na izmjene zakona kojim je smanjena zbirna stopa doprnosa, traženo od poslodavaca da ovo umanjenje doprinosa usmjere na povećanje plata radnicima.
- Nakon godinu, na sjednici ESV-a utvrđeno je da je samo 10 posto poslodavaca taj dio sredstava dao radnicima dok ostali nisu povećali plate radnicima, nego su taj dio sredstava ostavljali sebi. To je bio razlog zašto se nije nastavilo dodatno sa umanjenjem doprinosa i bili smo nezadovoljni zbog toga. Također je dogovoreno da poslodavci koji isplate radnicima do 300 KM jednokratnu novčanu pomoć, bez poreza i doprinosa, trebaju obavijestiti PUFBiH i tada ćemo imati zvanične informacije o tome koliko je poslodavaca dalo pomoć, rekao je Kurtović za naš list.
Naglašava da su pokrenute određene aktivnosti na poboljšanju položaja radnika.
- Pokrenuli smo aktivnosti da se napravi opći kolektivni ugovor koji je jako važan i kroz koji bismo definisali za 450.000 radnika određena prava koja dosad nisu imali. Na sjednici ESV-a smo dogovorili da se formiraju tročlane komisije i da napokon taj ugovor definiše prava radnika na kvalitetnom nivou, zaključio je Kurtović.
