Zadovoljstvo zaposlenih u Bosni i Hercegovini zamjetno je palo, pokazuje ovogodišnji izvještaj Bosnian Workforce Insights koji je na uzorku od 2.543 ispitanika proveo alat za mjerenje zadovoljstva zaposlenih Luppa.
Ukupna ocjena zadovoljstva za 2025. godinu iznosi 2,34 od mogućih 5, dok je prošle godine iznosila 2,47. Pad je zabilježen u svih 12 dimenzija radnog iskustva koje istraživanje mjeri, a najlošije su ocijenjene lojalnost i uslovi rada.
Najviše zabrinjava podatak o nivou stresa. Tek nešto više od šestine zaposlenih navodi da se na poslu osjeća mirno, dok ostali svoje stanje opisuju kao stres, jak stres ili "burnout", odnosno hronični stres. U toj posljednjoj, najtežoj kategoriji nalazi se 40,2 posto ispitanika, što znači da su dvoje od petero zaposlenih u BiH trenutno u "burnoutu", a žene ga prijavljuju osjetno češće od muškaraca.
Istraživanje bilježi i visok nivo takozvanog "tihog otkaza", odnosno obavljanja isključivo minimuma radnih obaveza bez namjere napuštanja firme, koji je prisutan kod 43,9 posto ispitanika i najizraženiji u grupi između 30 i 40 godina. Sličnu sliku daje i pokazatelj eNPS, koji mjeri koliko bi zaposleni preporučili svoju firmu kao dobro mjesto za rad: gotovo dvije trećine ispitanika spadaju u kategoriju kritičara, onih koji svog poslodavca ne bi preporučili, dok je promotera svega 15,1 posto.
Rezultati se značajno razlikuju po industriji, veličini firme i starosti zaposlenih. Najzadovoljniji su zaposleni u IT programiranju, a najmanje oni u ugostiteljstvu. Za razliku od većine drugih tržišta, najveće zadovoljstvo ovdje iskazuju zaposleni u najvećim firmama s više od 1.000 zaposlenih. Po dobi su najzadovoljniji najmlađi, dok najniže ocjene daje grupa između 30 i 40 godina. Muškarci su u svim dimenzijama zadovoljniji od žena, a jaz među spolovima se u odnosu na prošlu godinu dodatno proširio.
Kao i drugdje u regiji, svijetla tačka su najmlađi zaposleni. Oni od 18 do 25 godina ne samo da su najzadovoljniji, već su i najangažovaniji, najrjeđe su u "burnoutu" i najmanje su skloni tihom otkazu.
Ukupno gledano, rezultati pokazuju da nezadovoljstvo nije ograničeno na pojedine sektore ili grupe, već se proteže kroz cijelo tržište rada, pri čemu najveći teret nose zaposleni u tridesetim godinama, upravo generacija koja čini okosnicu radne snage. Istovremeno, velike razlike između firmi različitih veličina i industrija pokazuju da loši rezultati nisu neizbježni: tamo gdje su uslovi rada, komunikacija i organizacija posla bolje postavljeni, zadovoljstvo je osjetno više. To ostavlja značajan prostor za poboljšanje, prije svega u transparentnosti nagrađivanja, mogućnostima napredovanja i brizi o mentalnom opterećenju. Za poslodavce je poruka jasna: zadovoljstvo zaposlenih više nije pitanje komfora, već zadržavanja ljudi i dugoročne konkurentnosti.
Istraživanje se provodi od 2022. godine putem alata Luppa, koji firmama služi za mjerenje zadovoljstva i angažovanosti zaposlenih, i njegove javne verzije Personal Luppa. Upitnik od stotinjak pitanja razvijen je u saradnji s Business Psychology Labom, a svi zainteresovani mogu ga besplatno popuniti na personal.luppa.app i na e-mail dobiti analizu vlastitog zadovoljstva s poređenjem u odnosu na svoju industriju i tržište. Detaljan izvještaj Bosnian Workforce Insights 2025 dostupan je na stranicama Luppe.
