Sjedinjene Američke Države pokrenule su novu veliku finansijsku ofanzivu protiv Irana, najavljujući oštre mjere kojima žele presjeći ključne izvore prihoda Teherana. Iran, međutim, poručuje da je spreman za novi pritisak i upozorava da bi u slučaju daljnje eskalacije mogao posegnuti za potezom koji bi pogodio globalno tržište energije.
Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) najavio je ono što je Vašington opisao kao svojevrsni „ekonomski Dan D“ protiv Irana, uz poruku da će svaka država koja bude finansijski sarađivala s Teheranom biti suočena s posljedicama.
Teheran je na prijetnje odgovorio porukom da je već pripremio plan za naredne dvije godine.
- Vlada je bila i jeste spremna. Imamo dvogodišnji plan za upravljanje ovim događajima. Imamo vlastite alate i znamo kako igrati ovu igru - izjavio je iranski ministar ekonomije Ali Madanizadeh.
Vašington zateže omču
Američko Ministarstvo finansija uvelo je mjere protiv pet ključnih iranskih sektora, među kojima su digitalna imovina, tehnologija, trgovina zlatom, avijacija i pomorski transport.
Istovremeno su sankcionisani deseci kompanija, pojedinaca i plovila.
Vašington tvrdi da je cilj finansijski pritisnuti iranski režim i posebno ograničiti izvore prihoda Iranske revolucionarne garde.
Besent je poručio da SAD više ne žele samo upravljati iranskom prijetnjom, već je pokušavaju „okončati“.
Iran prijeti blokadom
Teheran, međutim, ne pokazuje namjeru da popusti.
Iranske vlasti upozoravaju da bi, ukoliko se pritisak nastavi, mogle poduzeti mjere protiv izvoza nafte iz regije.
Posebna pažnja usmjerena je na Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza za transport energenata.
Kroz ovaj uski prolaz između Irana i Omana uobičajeno prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom i plinom.
Svaka ozbiljna blokada Hormuškog moreuza mogla bi izazvati novi poremećaj na globalnom tržištu energije i dodatno podići cijene nafte.
Kina i Rusija uz Teheran
Iran se pritom oslanja i na svoje ključne međunarodne partnere.
Madanizadeh tvrdi da Kina i Rusija nisu prihvatile američki pristup sankcijama. Peking je ranije poručivao da jednostrane sankcije i ekonomski pritisak nisu rješenje te da će Kina štititi svoje legitimne interese.
Posebno je važna uloga Kine jer je upravo ona glavno tržište za iransku naftu.
Prema procjenama koje navodi Capital Economics, oko 90 posto iranskog izvoza nafte ide prema Kini.
„Ekonomski dan D“ pod znakom pitanja
Uprkos oštroj retorici iz Vašingtona, dio ekonomista sumnja da će nove mjere imati efekat kakav SAD očekuju.
Dejvid Oksli (David Oxley), glavni ekonomista za klimu i robe u Capital Economicsu, nove američke mjere opisao je kao „vlažnu petardu“.
Njegova procjena je da bi direktan uticaj novih sankcija na iranske prihode mogao biti ograničen, posebno zato što Kina i dalje predstavlja ključno tržište za iransku naftu.
Ipak, najveća opasnost nije samo u tome koliko će sankcije pogoditi Iran.
Ako bi Teheran pokušao ozbiljno ograničiti prolaz kroz Hormuški moreuz, posljedice bi se mogle proširiti daleko izvan Bliskog istoka.
U tom scenariju novi sukob između Vašingtona i Teherana mogao bi prerasti u ozbiljan globalni energetski šok.
