Iako konačni rezultati izbora neće biti poznati prije sutra, na osnovu više od 48 posto prebrojanih glasova jasno je da glavni konkurenti – blok okupljen oko premijera Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu) i opozicioni blok na čelu s Gadijem Ajzenkotom (Gadi Eisenkot) – neće imati većinu od 61 mandata, potrebnu za formiranje nove Vlade Izraela. Podrška Netanjahuu trenutno je na 55, a Ajzenkotu na 50 mandata u Knesetu, pa je odluka u rukama arapskih stranaka koje će, kako sada stvari stoje, imati 15 zastupnika.
Rezultate prvih izbora nakon 7. oktobra 2023. godine, napada Hamasa i početka razaranja Gaze, te mogući rasplet izbornog remija u Izraelu, za „Avaz“ je komentirao predsjednik Centra za međureligijski dijalog iz Rijeke, vanjskopolitički analitičar, ekspert za Bliski istok i odnose politike i religije, Vedran Obućina.
Politički zastoj
- Rezultati pokazuju duboku političku podijeljenost izraelskog društva i činjenicu da ni Netanjahuov politički blok ni njegovi protivnici zasad nemaju dovoljno mandata za stabilnu većinu. Međutim, važno je naglasiti da se još radi o djelimičnim rezultatima, pa će konačna raspodjela mandata zavisiti od završetka prebrojavanja glasova. U ovom trenutku ključnu ulogu mogu imati arapske stranke, odnosno politički predstavnici palestinskih građana Izraela. Njihov rezultat daje im znatnu pregovaračku težinu, ali to ne znači automatski da će postati dio nove vladajuće koalicije. Izraelska opozicija nije jedinstvena u pitanju saradnje s tim strankama, a upravo bi ta politička ograničenja mogla otežati formiranje nove vlade - kaže Obućina za "Avaz".
Zato ne isključuje mogućnost dugotrajnih pregovora, tokom kojih bi Netanjahuova vlada nastavila obavljati dužnost u tehničkom mandatu.
- Takva situacija ne bi bila neuobičajena za izraelski parlamentarni sistem. S druge strane, ako opozicija uspije postići dogovor o saradnji s arapskim strankama, mogla bi se otvoriti mogućnost promjene vlasti. Zato je prerano govoriti o konačnom pobjedniku ovih izbora. Pravo pitanje nije samo ko je osvojio najviše mandata nego ko može okupiti parlamentarnu većinu i dogovoriti zajednički politički program - dodaje Obućina.
Arapski glasovi
Zaključuje da bi odlazak Netanjahua s vlasti imao veliko političko značenje jer bi označio kraj dugog razdoblja izraelske politike obilježene njegovim vodstvom, sigurnosnom politikom i snažnim oslanjanjem na desne i vjerske stranke.
- Za samog Netanjahua to bi značilo gubitak izvršne vlasti i dosadašnjeg utjecaja na donošenje ključnih odluka, ali ne nužno i kraj njegove političke karijere. Njegova buduća uloga zavisit će od unutrašnjih odnosa u Likudu, stabilnosti nove vlade i razvoja pravnih postupaka koji se protiv njega vode. Što se tiče Gaze, ne bih automatski izjednačio promjenu premijera s promjenom politike prema Palestincima. Nova vlada mogla bi promijeniti pristup pregovorima, humanitarnoj pomoći, sigurnosnim aranžmanima i budućem upravljanju Gazom, ali mnogo će zavisiti od stranaka koje bi je činile. Izraelska opozicija nije jedinstvena u pogledu palestinskog pitanja, a različiti politički akteri imaju različite stavove o sigurnosti, budućnosti palestinske države i odnosima s palestinskim vodstvom - rekao je.
Sudbina Gaze
- Za stanovništvo Gaze najvažnije neće biti samo ko sjedi u premijerskom uredu nego hoće li nova vlast biti spremna podržati održivo primirje, osigurati nesmetan pristup humanitarnoj pomoći, obnovu razorene infrastrukture i politički proces koji bi Palestincima omogućio sigurniju i izvjesniju budućnost. Promjena vlasti mogla bi otvoriti prostor za drugačiju diplomatiju, ali sama po sebi ne garantuje poboljšanje na terenu. Za palestinske civile presudno je hoće li se političke promjene u Izraelu pretvoriti u stvarne promjene njihovih životnih uslova – naglašava profesor Vedran Obućina te dodaje da treba biti oprezan s velikim očekivanjima jer će se stvarna promjena vidjeti tek kroz konkretne odluke nove vlade, njen odnos prema Gazi i Zapadnoj obali te spremnost da se otvori vjerodostojan politički proces - zaključuje Obućina.
