Hrvatski sabor je izglasao "Rezoluciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini". Iako taj akt sam po sebi nije obvezujući, uspio je okupiti dio lijeve i desne hrvatske zastupnike oko nekih zajedničkih stavova.
Ovaj korak Sabora neizbježno priziva sjećanja na događaje od prije četiri godine, kada su bosanskohercegovački mediji bili preplavljeni vijestima o usvajanju Rezolucije o BiH u njemačkom Bundestagu. No, dok je njemačka rezolucija tada dobila pohvale bošnjačke politike te naišla na kritike ostalih, jučerašnji dokument iz hrvatskog Sabora izazvao je posve suprotne reakcije, navodi se u prilogu RTVHB, medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.
Prema ocjeni profesora Jakova Žižića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, ova rezolucija pokazuje duboke podjele. Iako ona sama po sebi ne sprječava preglasavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini, njezin značaj leži u tome što može snažno mobilizirati glasačko tijelo na izborima.
S druge strane, novinar Tihomir Dujmović, također blizak HDZ-u BiH, ne vjeruje u velike i brze pomake te smatra da su se ovakve rezolucije morale donijeti puno ranije. Danas, unatoč svemu, od politike u Hrvatskoj ipak očekuje znatno odlučnije korake u zaštiti prava Hrvata u BiH.
Tokom procesa usuglašavanja, prvotno zamišljene stavke rezolucije koje su predviđale uvođenje veta, zabranu ulaska u Republiku Hrvatsku ili pak teritorijalni preustroj Bosne i Hercegovine u konačnoj su verziji ublažene. Istodobno, premda lijeva oporba u hrvatskom Saboru načelno nije protiv same teme položaja Hrvata u BiH, činjenica da se nisu pojavili na glasanju pokazuje njihovu stvarnu razinu interesa za ovo pitanje.
Politički interesi i uloga Domovinskog pokreta
Čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava kazao je kako se stanje u kojem se nalaze Hrvati u BiH više ne može samo pasivno promatrati.
"Da u BiH vode brigu o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, mi se ne bismo ni morali uključivati", dodao je Penava.
Politički analitičar Krešimir Macan smatra kako je Domovinski pokret ovim potezom prepoznao i pronašao temu kojom se može jasno istaknuti na političkoj sceni, s obzirom na to da ni druge stranke u Hrvatskoj više nisu imune na pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Prava kušnja za ovaj dokument tek slijedi. Ukoliko se na jesen ponovno dogodi da član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bude izabran bošnjačkim glasovima, analitičari smatraju kako će to na izravan test staviti ovu rezoluciju. Taj će ishod, prema njihovim riječima, pokazati ima li službeni Zagreb uopće ikakav stvarni politički utjecaj na ovim prostorima, navodi se u prilogu RTV HB.
Jasno je kako je deklaracija u Hrvatskom saboru voda na mlin Slavenu Kovačeviću, kandidatu za člana Predsjedništva BiH, kazao je za „Slobodnu Bosnu“ Admir Lisica, direktor GEOPOL-a.
Šta je sve Lisica kazao o zaključcima Hrvatskog sabora pročitajte OVDJE!
