Usvojen zakon o Južnoj interkonekciji: FBiH dobija novi gasni pravac i investitora
Usvajanje izmjena i dopuna Zakona o Južnoj interkonekciji u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine predstavlja završetak zakonodavne procedure za jedan od najznačajnijih energetskih projekata u zemlji, nakon što je isti tekst prethodno usvojen i u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Riječ je o projektu koji je godinama bio u zastoju zbog otvorenih institucionalnih i investicijskih pitanja, a koji se smatra ključnim za dugoročnu energetsku stabilnost i diversifikaciju snabdijevanja gasom.
Predstavnički dom je novopredloženi akt usvojio na vanrednoj sjednici održanoj 8. aprila, a za stupanje na snagu bilo je neophodno da ga Dom naroda potvrdi u istovjetnom tekstu, što je sada i učinjeno. Iz Vlade Federacije BiH navedeno je da je Južna interkonekcija jedan od najvažnijih projekata za energetsku stabilnost, posebno u kontekstu najave Evropske unije o prestanku isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.
Trasa ostaje u skladu s ranijim planom
Također je istaknuto da trasa budućeg gasovoda u Federaciji BiH ostaje u skladu s ranijim planom, ali da su novim aktom predviđeni dodatni gasni odvojci, kao i novi pravac Kladanj - Tuzla, čime se otvara mogućnost šire gasifikacije industrijskih zona i približavanje sistema Termoelektrani Tuzla.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić naveo je da je u tekst zakona unesen i naziv investitora, američke kompanije, te da je ranije domaća kompanija BH Gas bila predviđena kao investitor i transporter gasa, ali da na terenu nije došlo do implementacije projekta u očekivanom obimu, iako je riječ o, kako je ocijenjeno, nasušnoj potrebi.
Depositphotos
Prema njegovim riječima, novi model polazi od činjenice da su potencijalni partneri iskazali interes i finansijsku spremnost kroz pismo namjere, što je Vlada FBiH ocijenila kao osnov za pokretanje izmjena zakona. Istaknuto je i da BH Gas ovim ne prestaje sa radom, već nastavlja razvoj zapadnog i sjevernog pravca gasovoda i ostaje operater u postojećem sistemu, dok bi novi pravac prema Tuzli predstavljao početak šire sjeverne gasifikacije.
U samom zakonskom tekstu navedeno je da bi investitor realizovao izgradnju interkonekcijskog transportnog gasovoda na pravcu Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik, zatim Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar, uz odvojke za Livno, Gornji Vakuf - Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, kao i dodatni pravac Kladanj - Tuzla.
Planirano je da ukapljeni plin sa Zapada u Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju BiH, dolazi s juga preko Hrvatske, s kojom je potrebno potpisati odgovarajući međudržavni sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s investitorom projekta.
Podsjećamo, Vlada Federacije BiH je 14. januara usvojila informaciju Ministarstva energije, rudarstva i industrije u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen na sjednici 25. marta. Izmjenama je kao investitor navedena kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. iz Sarajeva, u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je, prema navodima Vlade, ranije dostavila pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta, čime je izražen interes za ulaganje u ovaj strateški energetski pravac i jačanje sigurnosti snabdijevanja gasom u Federaciji BiH.
