S početkom grijne sezone u Kantonu Sarajevo raste rizik od zagađenja vanjskog i unutrašnjeg zraka, upozoravaju iz Javne ustanove Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (ZZJZKS).
Intenzivnije korištenje ložišta, nepovoljni vremenski uslovi i slabije provjetravanje zatvorenih prostora mogu doprinijeti povećanju koncentracija štetnih materija, zbog čega je važno pravovremeno poduzeti mjere zaštite zdravlja.
Kotlinski položaj Sarajeva, temperaturne inverzije i slabo strujanje zraka pogoduju zadržavanju zagađujućih materija pri tlu. Emisije iz individualnih ložišta, drugih postrojenja za sagorijevanje i saobraćaja u takvim uslovima mogu dovesti do značajnog pogoršanja kvaliteta zraka.
Dodatni problem predstavlja kvalitet zraka u zatvorenim prostorima, gdje građani tokom hladnijih mjeseci provode više vremena. Sagorijevanje goriva, duhanski dim, priprema hrane i nedovoljna ventilacija mogu povećati koncentracije štetnih materija, dok neispravni uređaji za grijanje i neodržavani dimnjaci predstavljaju i rizik od trovanja.
Fine čestice mogu prodrijeti duboko u pluća
Među najznačajnijim zagađujućim materijama izdvajaju se lebdeće čestice PM10 i PM2,5, koje nastaju, između ostalog, sagorijevanjem drva, uglja i drugih goriva, ali i usljed duhanskog dima i pripreme hrane.
Posebno su opasne sitnije čestice PM2,5, koje mogu prodrijeti duboko u pluća, do plućnih mjehurića u kojima se odvija razmjena gasova između zraka i krvi. Najsitnije čestice mogu dospjeti i u krvotok.
Izloženost ovim zagađujućim materijama povezana je s povećanim rizikom od respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja. Zagađen zrak može izazvati nadražaj očiju i disajnih puteva, kašalj i otežano disanje, ali i pogoršati već postojeće zdravstvene probleme.
Posebno osjetljive grupe su djeca, trudnice, starije osobe te osobe s hroničnim oboljenjima srca i pluća.
Ugljen-monoksid predstavlja ozbiljnu opasnost
Iz Zavoda upozoravaju i na rizik od trovanja ugljen-monoksidom, gasom koji nastaje nepotpunim sagorijevanjem goriva. Budući da nema boju ni miris, može se nakupljati u zatvorenim prostorima, a da ga osobe koje borave u njima ne primijete.
Ugljen-monoksid smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik, a trovanje može imati i smrtonosne posljedice. Među mogućim simptomima su glavobolja, vrtoglavica, mučnina, slabost i zbunjenost.
Ako postoji sumnja na trovanje ugljen-monoksidom ili se aktivira detektor, potrebno je odmah izaći na otvoreno i, kada se dođe na sigurno, pozvati hitne službe. U objekat se ne treba vraćati dok nadležna služba ne potvrdi da je siguran.
Opasnost predstavljaju i neispravni plinski uređaji, neodgovarajući odvodi produkata sagorijevanja te nedovoljna ventilacija. Pri sagorijevanju mogu nastajati i drugi štetni gasovi, poput azot-dioksida i sumpor-dioksida.
Kako se zaštititi tokom dana s visokim zagađenjem?
ZZJZKS preporučuje građanima da redovno prate zvanične informacije o kvalitetu zraka i prilagode svoje aktivnosti izmjerenim koncentracijama zagađujućih materija.
U periodima visokog zagađenja preporučuje se:
- skratiti boravak na otvorenom i smanjiti intenzitet fizičkog napora;
- odgoditi naporne rekreativne aktivnosti ili ih premjestiti u prostor s čišćim zrakom;
- izbjegavati duže zadržavanje i rekreaciju uz prometne saobraćajnice;
- izbjegavati područja izložena dimu iz ložišta i spaljivanju otpada;
- kada je moguće, slobodno vrijeme provoditi u područjima s čišćim zrakom, uz prethodnu provjeru lokalnih uslova;
- pratiti preporuke nadležnih institucija i upoznati članove domaćinstva, posebno osjetljive grupe, s mjerama zaštite.
Ako je izlazak tokom visokog zagađenja neophodan, može se koristiti respiratorna maska najmanje klase FFP2 ili odgovarajuća maska standarda N95 koja dobro prianja uz lice.
Iz Zavoda naglašavaju da ove maske mogu smanjiti udisanje čestica, ali ne štite od gasova, uključujući ugljen-monoksid, niti zamjenjuju smanjenje izloženosti zagađenom zraku. Hirurške i platnene maske ne smatraju se odgovarajućom zaštitom od finih čestica. Osobe s ozbiljnim srčanim ili plućnim oboljenjima trebaju se o korištenju respiratornih maski posavjetovati s ljekarom.
Poslodavcima se preporučuje da rad na otvorenom prilagode nivou zagađenja, smanje trajanje izloženosti i fizičko opterećenje te omoguće pauze u prostorijama sa čišćim zrakom.