Izvještaj o sigurnosti hrane, objavljen u utorak, navodi da je globalna glad posljednjih godina blago ublažena, ali da bi se do 2030. više od 500 miliona ljudi i dalje moglo suočavati s hroničnom glađu. Najveći dio tog tereta, prema procjenama, nosit će Afrika.
Predsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj Alvaro Lario upozorio je u razgovoru za Associated Press 10. jula da bi geopolitičke tenzije i mogući poremećaji u brodskom saobraćaju i snabdijevanju energijom, uključujući neizvjesnost oko Hormuškog moreuza tokom rata s Iranom, mogli gurnuti dodatnih 9 do 18 miliona ljudi u glad ako se takvi šokovi nastave. Lario je rekao:
"Nalazimo se u vremenu s najvećim brojem sukoba, a taj broj i dalje raste. Kad god postoji sukob, rastu i glad, raseljavanje i broj izbjeglica."
On je naveo da ratovi i geopolitičke napetosti remete isporuke, energetsku opskrbu i dostupnost poljoprivrednih inputa, čime rastu troškovi u prehrambenim sistemima koji su već pod pritiskom inflacije. Više cijene energije posebno pogađaju đubrivo i poljoprivrednu proizvodnju, a naročito male farmere koji koriste dizel za navodnjavanje, žetvu i transport robe do tržišta.
Izvještaj ističe da je pristupačnost hrane jedan od najvećih svjetskih problema u oblasti sigurnosti hrane. Iako proizvodnja hrane nastavlja rasti, oko trećina svjetske populacije i dalje ne može priuštiti zdravu ishranu, dok taj udio u zemljama s niskim prihodima raste na oko 77 posto.
Dodatni pritisak stvaraju klimatske promjene. Lario je upozorio da poplave, dugotrajne suše i ekstremne vrućine sve češće remete poljoprivredu i život u ruralnim područjima, zbog čega vlade, prema njegovim riječima, moraju više ulagati u otpornost, prilagođavanje, lokalnu proizvodnju, skladištenje, distribuciju i regionalne trgovinske mreže, posebno u Africi.
