"Umjesto da razmišljaju o mjerama kako ublažiti udar koji slijedi, vlasti u cijeloj BiH ništa ne čine"

Upozorenje na rast cijena i nedostatak ekonomskih mjera

Blanuša smatra da vlasti u Republici Srpskoj i na nivou Bosne i Hercegovine ne posvećuju dovoljno pažnje interesima građana u trenutku kada prijeti novi talas rasta cijena.

Prema njegovim riječima, umjesto pripreme mjera za podršku privredi i poljoprivredi, institucije nisu reagovale ni na prijedloge koji bi građanima mogli olakšati svakodnevni život.

„Ova vlast u Republici Srpskoj, ali i na nivou Bosne i Hercegovine, zaista malo razmišlja o interesima građana. Umjesto da se u ovakvoj situaciji razmišlja o mjerama kako podržati poljoprivredu i privredu i spriječiti inflatorni skok cijena koji nas očekuje, prijedlozi poput ukidanja ili smanjenja PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove, sjemenski materijal, dječju hranu ili ortopedska pomagala već dugo stoje bez odluke“, rekao je Blanuša.

Dodao je da se ne razmatra ni privremeno ukidanje akciza na gorivo, iako bi rast cijena nafte na svjetskom tržištu mogao snažno pogoditi proizvodnju i transport.

„Nemamo ni robne rezerve u Republici Srpskoj jer su još 2017. otišle u stečaj i likvidaciju. Zbog toga država nema instrument da interveniše na tržištu. Pred nama su veliki problemi – sjetva je u toku, rastu cijene nafte, sjemena i đubriva, a to će dodatno povećati cijene transporta i proizvodnje“, upozorio je.

Pozvao je institucije BiH da hitno donesu odluke koje bi barem ublažile posljedice krize.

„Treba pokušati uraditi sve što se još može, kroz hitne odluke Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH, kako bismo ublažili udar na privredu i građane. U suprotnom, posebno će najugroženiji osjetiti drastičan rast cijena osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda“, rekao je.

“Lokalni dogovori odlučuju o glasovima”

Komentarišući rezultate izbora u povratničkim sredinama, gdje je uprkos oštrim izjavama Milorada Dodika o Bošnjacima pobijedio kandidat SNSD-a Siniša Karan, Blanuša tvrdi da ključnu ulogu imaju lokalni politički dogovori.

Kako kaže, procese u mnogim lokalnim zajednicama kontrolišu strukture SNSD-a, koje kroz dogovore s predstavnicima povratničkih zajednica utiču na izborni rezultat.

„U mjestima poput Doboja i Zvornika ljudi iz SNSD-a praktično upravljaju svim procesima. Povratnička populacija često na osnovu dogovora s lokalnim vlastima odlučuje kome će dati glas. U tim dogovorima se govori o ulaganjima u infrastrukturu, pomoći pojedinim domaćinstvima, ali ima i direktnog plaćanja za glas“, rekao je Blanuša.

Dodao je da je isti model primijenjen i u naseljima sa srpskom i u onima sa bošnjačkom većinom.

„Na isti način na koji se to radi u naseljima sa većinskim srpskim stanovništvom, to je urađeno i u bošnjačkim naseljima na ponovljenim izborima, zbog čega je kandidat SNSD-a dobio znatno veću podršku od mene“, naveo je.

“De facto jedan predsjednik, de jure drugi”

Govoreći o ulozi Siniše Karana, koji je bio gotovo nevidljiv u kampanji i nakon izbora, Blanuša smatra da je situacija u Republici Srpskoj takva da postoji formalni i stvarni centar moći.

„Govorio sam i prije izbora da ćemo, ako kandidat SNSD-a bude izabran, imati situaciju da je jedan predsjednik Republike Srpske de facto, a drugi de jure. Upravo sada imamo takvo stanje i to najbolje pokazuje ono što ste rekli o njegovoj nevidljivosti u javnosti“, rekao je Blanuša.

SDS razgovara s opozicijom o zajedničkom nastupu

Blanuša je potvrdio da ostaje kandidat za predsjednika Republike Srpske, na osnovu odluka organa SDS-a, te da stranka već vodi razgovore s ostalim opozicionim partijama.

Istakao je da SDS u pregovore ulazi kao najveća opoziciona stranka, ali da je ključ dogovora zajednički politički koncept.

„Treba da se dogovorimo o programskoj platformi s kojom ćemo izaći pred građane, sa jasnim porukama šta želimo promijeniti i kako vidimo Republiku Srpsku nakon izbora. Također je važno da opozicija ima samo po jednog kandidata za dvije najvažnije funkcije koje se direktno biraju“, rekao je.

Dodao je da je uvjeren da će opozicione stranke postići dogovor.

O mogućoj stranci Vlade Đajića

Komentarišući spekulacije da bi bivši direktor UKC RS Vlado Đajić mogao osnovati novu političku stranku, Blanuša je rekao da je prerano govoriti o eventualnoj saradnji.

„Prvo treba vidjeti hoće li uopšte formirati novu stranku i kakvu će političku poziciju imati – da li bliže opoziciji ili negdje između. Govoriti o saradnji s nečim što još ne postoji bilo bi neozbiljno“, rekao je.

Dodao je da je s Đajićem ranije imao korektan privatni kontakt, ali da to nema veze s politikom.

„Dok još nisam bio politički angažovan imao sam s njim jedan pristojan razgovor i pomogao mi je oko jednog pregleda. To je jedino iskustvo koje imam i ono nema nikakve veze s političkom saradnjom“, rekao je Blanuša.