Trumpovi ljudi najavljuju data centar od 530 miliona eura u Mostaru: Šta je zaista poznato

Data centar vrijedan oko 530 miliona eura, ako se realizira, mogao bi biti jedna od najvećih novih tehnoloških investicija u Bosni i Hercegovini. Od svih projekata koji se najavljuju iz kompanija bliskih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, taj bi sigurno trebao biti tehnološki najsofisticiraniji i najnapredniji. Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy najavljuje njegovu gradnju u Mostaru, ali uz ovaj projekt stoji mnogo šira priča – Južna interkonekcija, tri plinske elektrane, ulaganja u aerodrome i ukupno više od dvije milijarde eura potencijalnih investicija.

AAFS Infrastructure and Energy, kompanija je povezana s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Riječ je o kompaniji staroj tek oko godinu dana, koju su osnovali Jesse Binnall, bivši Trumpov advokat i Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, koji je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata. Finansiranje svih projekata bilo bi osigurano putem američkih razvojnih institucija EXIM Bank i DFC, rekao je Amer Bekan, direktor AAFS u BiH.

Krajem augusta AAFS je najavio da planira izgradnju data centra od 100 megavata i pripadajuću infrastrukturu vrijednu oko 530 miliona eura u Mostaru, rekao je Bekan u telefonskom intervjuu za Bloomberg.

Niz infrastrukturnih projekata

U ovom trenutku javno dostupne informacije o data centru su prilično ograničene. Još uvijek nije objavljena tačna lokacija, operator centra, budući zakupac, model hlađenja, dinamika izgradnje niti rok puštanja u rad. Nema ni javno objavljenog ugovora s velikim hyperscalerom poput Microsofta, Googlea, Amazona, Mete ili Oraclea.

Također nije javno potvrđeno da su američke razvojne institucije EXIM Bank i DFC odobrile finansiranje upravo ovog projekta iako je AAFS naveo da bi njegove investicije trebale biti podržane kroz te institucije, kao i međunarodne fondove. AAFS na svojoj oficijelnoj stranici među projektima i ključnim dostignućima zasad ističe Južnu interkonekciju i svoj ulazak u zakonski okvir tog projekta, dok mostarski data centar nije naveden na isti način.

Data centar dio je šireg investicijskog paketa. Najvažniji dio je Južna interkonekcija, gasovod koji bi BiH preko Hrvatske povezao s evropskim gasnim sistemom i LNG terminalom na Krku. Time bi zemlja dobila alternativni pravac snabdijevanja, nakon decenija oslanjanja na ruski gas koji u BiH dolazi preko Srbije.

Depositphotos

Tri gasne elektrane

Za AAFS, međutim, gasovod nije izoliran infrastrukturni projekt. Bekan je kazao da sama Južna interkonekcija, bez novih potrošača, investitoru ne bi bila dovoljno isplativa.

''Mi smo jedini investitor koji je dao ponudu da realizira takvu kompleksnu investiciju. Sama Južna interkonekcija nije isplativa jer nemate potrošača'', rekao je Bekan za N1 krajem aprila objašnjavajući da su upravo zbog toga u širi projekt uključene i plinske elektrane.

Plan predviđa tri gasne elektrane – u Mostaru, Kaknju i Tuzli – svaku snage po 400 megavata. Prema Bekanovim riječima, zajedno bi trošile oko 900 miliona kubnih metara gasa godišnje. U planu je i manja elektrana koja bi služila potrebama data centara, posebno u Hercegovini.

Ovaj investicijski paket, kako je najavljeno u aprilu, uključuje i ulaganja u modernizaciju i proširenje aerodroma u Sarajevu i Mostaru. U međuvremenu je plan za Mostar dodatno povećan – investicija u aerodrom trebala bi biti udvostručena na 100 miliona eura, uz izgradnju centra za održavanje, popravku i remont aviona.

Južna interkonekcija za BiH nije važna samo zbog snabdijevanja domaćeg tržišta gasom. Njom bi se BiH povezala s hrvatskim i evropskim gasnim sistemom, a time dobila pristup i drugim izvorima gasa.

AAFS je, prema Bekanovim riječima, već razgovarao s hrvatskom Vladom i kompanijom Plinacro o povezivanju na njihovu infrastrukturu. Američki investitor je ponudio i da učestvuje u izgradnji dijela gasovoda na hrvatskoj strani ako bude problema s evropskim finansiranjem.

Posebno važna bila bi mogućnost pristupa LNG terminalu na Krku. To bi BiH otvorilo mogućnost da gas nabavlja iz više izvora, uključujući i američki LNG, umjesto da zavisi od jednog dobavljača i jednog pravca.

Ulazak AAFS-a u BiH dolazi u trenutku kada Sjedinjene Američke Države pokušavaju povećati svoju ulogu u evropskoj energetskoj sigurnosti i izvoz američkog LNG-a. Projekt Južne interkonekcije već je imao podršku Američke ambasade u BiH, State Departmenta i američkog Ministarstva energetike.

Federalna vlada je još ranije saopćila da neće finansirati projekt Južne interkonekcije, već da bi se on realizirao kao američka investicija. U augustu je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije saopćeno da se radi na završetku aktivnosti i zaključivanju ugovora s AAFS-om.

 

Jedno od pitanja koje prati projekt jeste i buduća uloga domaćih kompanija, prije svega BH Gasa i Energoinvesta. AAFS je direktno uveden u Zakon o Južnoj interkonekciji, koji je usvojen sredinom aprila, kao investitor, što je izazvalo političke i stručne polemike.

Bekan tvrdi da to ne znači izbacivanje domaćih kompanija iz sistema. Prema njegovom objašnjenju, AAFS bi gradio i upravljao glavnim gasovodom, dok bi BH Gas ostao uključen u razvoj distribucijske mreže prema drugim dijelovima zemlje, dok bi Energoinvest zadržao ulogu uvoznika gasa, što je ranije potvrdio i Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

To je posebno važno jer je Evropska unija već upozorila da način na koji je AAFS uveden u zakon može otvoriti pitanja usklađenosti s evropskim pravilima i ugroziti dio evropskog finansiranja. EU je ranije upozorila i na potencijalni rizik po sredstva iz Growth Plana za Zapadni Balkan.

S druge strane, politička podrška projektu u BiH postoji, a vlasti ga predstavljaju kao priliku za diverzifikaciju izvora gasa, jačanje energetske sigurnosti i povezivanje s evropskim tržištem.