text size
Porodica američkog predsjednika Donalda Trumpa na pragu je da dobije sopstvenu banku.
Predsjednikovi rođaci i njihovi poslovni partneri dobili su preliminarno odobrenje za osnivanje banke, u trenutku kada je lakše osnovati novu banku nego u bilo kom trenutku u gotovo posljednjih 20 godina, i to zahvaljujući naporima Trumpove administracije na ublažavanju regulatornih ograničenja.
U prvih 19 mjeseci Trumpovog drugog mandata, Kancelarija kontrolora valute (Office of the Comptroller of the Currency, skraćeno OCC, američka je savezna regulatorna agencija koja nadzire nacionalne banke i federalne štedionice, prim. prev.) odobrila je 22 zahtjeva za osnivanje banaka, pokazuju podaci te institucije. To je više nego tokom prethodnih pet godina zajedno, pri čemu su mnoge nove dozvole dobile fintek kompanije i firme iz sektora digitalne imovine. Takav talas osnivanja je bio rijetkost u godinama nakon finansijske krize 2008, kada je broj zahtjeva za osnivanje banaka naglo pao, a bankarski regulatori pooštrili nadzor.
Kako je to u junu rekao Jonathan Gould, koga je Trump postavio na čelo regulatorne agencije, tokom svjedočenja pred Kongresom: "OCC je ponovo otvoren za poslovanje."
Na odobrenje i dalje čeka veliki broj kandidata. Podaci OCC-a pokazuju da je od početka 2025. oko 40 kompanija podnijelo zahtjev za novu bankarsku dozvolu. To približno odgovara ukupnom broju zahtjeva koji su podnijeti u prethodnih 13 godina.
Nekada je odlučivanje o zahtjevima trajalo mjesecima, pa čak i godinama, ali OCC pod Gouldovim vođstvom nastoji da na svaki zahtjev odgovori u roku od 120 dana. Nije jasno koliko će ovaj period liberalnijeg pristupa potrajati. Republikance u novembru očekuje važan test na izborima za Kongres na polovini mandata, pa bi regulatori mogli da se suoče sa strožim nadzorom ukoliko demokrate ojačaju svoju poziciju u Kongresu.
Zasad je velika većina zahtjeva odobrena. To znači da će bankarski sektor prvi put izvesti eksperiment kako bi se vidjelo koliko čitav niz netradicionalnih kompanija može biti uspješan, ali i bezbjedan u pružanju bankarskih usluga. Mnoge od njih svoje poslovanje zasnivaju na digitalnoj imovini i obavljaju funkcije slične onima kod tradicionalnih banaka. Jedan od primjera su stabilne kriptovalute, takozvani stejblkoini, koji vezuju vrijednost za imovinu iz stvarnog sveta. Bankari brine mogućnost da se digitalna imovina posmatra kao alternativa depozitima, naročito sada kada kripto-industrija istražuje načine da preko njih ostvaruje kamatu, baš kao što je to slučaj sa štednim računima.
Zagovornici lakšeg ulaska novih, tehnološki orijentisanih banaka na tržište tvrde da će to pomoći da se ublaži konsolidacija među tradicionalnim bankama, ali i riješiti zabrinutost zbog toga što najveći kreditori u zemlji postaju još veći.
Trumpovi se uključuju u ovaj talas sa World Liberty Financial, pridruživši se novim bankama kao što su Circle, izdavalac stejblkoina, Nu Holdings Ltd., banka usmjerena na rad za stanovništvom, i Coinbase Global Inc., berza za trgovinu kriptovalutama.
Trumpova porodica želi da proširi upotrebu USD1, svog stejblkoinа vezanog za dolar, saopštio je World Liberty Financial ranije ovog mjeseca, nakon što je dobio preliminarno odobrenje. Banka u kojoj bi se čuvala imovina koja služi kao pokriće za stejblkoin omogućila bi im smanjenje troškova. To bi potencijalno dalo i dodatni legitimitet stabilnoj kriptovaluti, a u slučaju krize moglo bi da omogući pristup jeftinijem finansiranju ili čak državnoj pomoći.
To je izazvalo zabrinutost među članovima Kongresa iz redova demokrata koje brine mogućnost da USD1 posluži kao način da se stekne naklonost predsjednika, uz istovremeno blaži regulatorni tretman.
"Kritičari promašuju suštinu: World Liberty Financial ne pokušava da izbjegne regulatorni nadzor, već ga prihvata", naveo je portparol kompanije David Wachsman u izjavi poslatoj mejlom. "Nacionalna bankarska dozvola stavila bi World Liberty Trust Company pod stalni nadzor OCC-a na federalnom nivou koji bi mnogo duže trajao od mandata Trumpove administracije. Kompanija bi bila podvrgnuta redovnim kontrolama, strogim zahtjevima u pogledu sprečavanja pranja novca i zaštite potrošača, kao i nezavisnoj provjeri nedjeljnih izvještaja o rezervama i poslovanju USD1."
U okviru procesa pribavljanja odobrenja za banku, trojica investitora u World Libertyju, među kojima je jedan od Trumpovih sinova i biznismen povezan sa kraljevskom porodicom Abu Dabija, potpisali su sporazume, poznate kao obaveze o pasivnom učešću, kojima se ograničava njihov uticaj na upravljanje bankom. Agencija je takođe saopštila da su zahtjev pregledali dugogodišnji službenici OCC-a.
Čelnici bankarskog sektora i sami su se zalagali za uključivanje novih digitalnih kompanija u regulatorni sistem. Izvršni direktor JPMorgan Chase & Co. Jamie Dimon već dugo poziva na to da kompanije koje pružaju iste usluge kao banke, budu podvrgnute istim regulatornim pravilima.
Međutim, Dimon i drugi kritičari kriptovaluta upozoravaju da takav pristup nosi i rizike. Stejblkoini, na primjer, nisu osigurani kao bankarski depoziti, ali njihovo povezivanje sa bankama moglo bi da zbuni pojedine korisnike.
Aaron Klein, viši saradnik Instituta Brookings, rekao je da "stvaranje iluzije kod ljudi da iza stejblkoinova stoji država izaziva ozbiljnu zabrinutost".
Dobiti bankarsku dozvolu tradicionalno nije nimalo lako. Iskusni bankari poput Dimona često se žale na strogu regulaciju sektora, ukazujući na čitavu plejadu agencija koje nadziru poslovanje banaka. Među njima su, pored OCC-a, Federalne rezerve, Mreža za borbu protiv finansijskog kriminala (FinCEN) i, ako institucija prima depozite klijenata, Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC). Svaka od njih je tradicionalno imala veliki broj nadzornika čiji je zadatak bio da zaštite novac Amerikanaca.
Ipak, nisu uvijek bili uspješni. Tokom 1980-ih, na primjer, američki bankarski sektor zahvatila je kriza izazvana neodgovornim ponašanjem bankara i blagim nadzorom regulatora. Više od 1.600 banaka je propalo, što je poreske obveznike direktno koštalo 124 milijarde dolara. Loše upravljanje bankama bilo je čak u većoj mjeri razlog te krize nego tokom finansijske krize 2008. godine.
Za razliku od 2008, kada je posljedice prekomjernog ulaganja čitavog finansijskog sektora u precjenjene hipotekarne obveznice osetila cijela industrija, ranija kriza počela je u upravama malih banaka, gdje su pojedini bankari (neki od njih tek postavljeni na funkcije) jednostavno opljačkali depozite sopstvenih institucija.
Ono što je postalo poznato kao kriza štedno-kreditnih zadruga podsjetilo je regulatore da je kvalitet upravljanja od presudnog značaja za bezbjednost i stabilnost banke. Zapravo, to je danas jedan od ključnih aspekata procjene cjelokupnog stanja banke, pored adekvatnosti kapitala, imovine, dobiti, likvidnosti i osetljivosti - kriterijuma koji čine tajni sistem ocjenjivanja poznat pod akronimom CAMELS.