Liban, dosad sporedno ratište u ovom regionalnom sukobu, sada preuzima centralnu ulogu. Ta je nova stvarnost posljedica upornih napora Irana da poveže sudbine dvaju sukoba, ali i sve očiglednijih razlika u prioritetima američkog predsjednika i izraelskog premijera, piše CNN.
Dva ratišta
Dvanaestosatna razmjena vatre između Izraela i Irana jedva da je završila u ponedjeljak, a ključna uloga Libana odmah je ponovo izbila u prvi plan. Iranska revolucionarna garda je, objavljujući prekid vatre s Izraelom, istovremeno zaprijetila nastavkom napada ako Izrael ne zaustavi svoje udare i na Iran i na Liban, gdje se nalazi Hezbollah, najmoćniji saveznik Teherana u regiji.
"Naglašava se da će, u slučaju nastavka agresije i neprijateljskih djelovanja - uključujući i ona u južnom Libanu - uslijediti daleko oštrije i razornije mjere nego dosad", stoji u saopćenju koje je u ponedjeljak objavio štab Khatam al-Anbiya, ključni ogranak Revolucionarne garde.
Ako Iran ostvari tu prijetnju, Izrael i Iran mogli bi se uskoro ponovo naći u ratu. Izrael je već izveo nekoliko novih zračnih napada na jug Libana, a visoki izraelski zvaničnici odbacili su iranske pokušaje povezivanja dvaju ratišta i obećali da će pojačati napade na Hezbollah.
Trump i Netanyahu i njihovi različiti interesi
Čini se da Iran ne samo da ustrajava na tom povezivanju, već i udvostručuje strategiju koju provodi otkako su SAD i Iran u aprilu dogovorili prekid vatre. Prve dane tog primirja obilježili su sporovi o tome obuhvata li ono i Liban. Izrael je isprva odbijao pritiske da zaustavi napade na svog sjevernog susjeda, iako su iranski zvaničnici i pakistanski posrednici tvrdili da je Liban dio dogovora.
Bio je potreban poziv predsjednika Donalda Trumpa izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, u kojem mu je poručio da se mora povinovati kako bi se spriječio kolaps primirja s Iranom. To je bio prvi znak, kako za Iran tako i za ostatak regije, da Trump neće dopustiti da izraelski rat protiv Hezbollaha ugrozi priliku za okončanje ekonomski i politički skupog rata s Iranom.
Kada su se borbe između Izraela i Hezbollaha pojačale, a Izrael ranije ovog mjeseca zaprijetio bombardovanjem ciljeva Hezbollaha u Bejrutu, Iran je zaprijetio obustavom pregovora sa SAD-om ako libanski glavni grad bude napadnut. Trump je, ponovo strahujući da će Izrael potkopati njegovu diplomatiju, u žestokom telefonskom razgovoru prisilio Netanyahua da opozove planirane izraelske napade na Bejrut. Netanyahu je na kraju popustio. Bio je to dosad najočitiji dokaz različitih interesa Trumpa i Netanyahua.
Pritisak izbora i geopolitički ulozi
Obojica se na jesen suočavaju s izborima: Trumpa čekaju kongresni izbori, a Netanyahua parlamentarni, koji će odlučiti hoće li ostati premijer. Zbog visokih cijena goriva u SAD-u, rat je postao politički teret za Trumpa, dok neispunjeni ratni ciljevi u Iranu predstavljaju ozbiljnu prijetnju Netanyahuovim izgledima.
Geopolitički gledano, Izrael se suočava s daleko većom prijetnjom od neporaženog, a možda i ohrabrenog Irana i Hezbollaha, dok su američki interesi više usmjereni na ekonomske probleme koji proizlaze iz iranske blokade Hormuškog tjesnaca.
Začarani krug eskalacije
Iran je prošle sedmice brzo iskoristio taj raskol. Dok je Izrael upozoravao da će raketni napadi Hezbollaha na sjever Izraela izazvati izraelske udare na Bejrut, Iran je ponovo podigao ulog, prijeteći napadom na Izrael kao odmazdom. Izraelski zvaničnici nisu se dali pokolebati, odbijajući da prihvate novu iransku crvenu liniju i odlučni u namjeri da zadrže slobodu djelovanja protiv Hezbollaha.
Netanyahuu, koji ne vjeruje američkoj diplomatiji i želi da se vrati u rat, time je praktično ponuđen put za povratak u otvoreni sukob s Iranom.
Stoga, kada je Hezbollah u nedjelju ujutro ispalio dvije rakete na sjeverni Izrael - obje su presretnute - Netanyahu je odobrio napade na Bejrut. U roku od nekoliko sati, Iran je ispalio svoje prve balističke rakete na Izrael od stupanja na snagu aprilskog primirja.
Trump je ponovo bio prisiljen da interveniše, prvo kako bi pokušao neuspješno spriječiti, a zatim i ograničiti izraelsku odmazdu protiv Irana, nevoljko gledajući kako njegova diplomatija s Teheranom - za koju i dalje tvrdi da je u završnoj fazi - propada. To je krug koji će se vjerovatno nastaviti ponavljati, bez naznaka kraja sukoba u Libanu i s novom iranskom crvenom linijom na stolu.
Libanska diplomatska slagalica
Diplomatija između Izraela i Libana, usmjerena na razoružavanje Hezbollaha, zaustavljanje izraelskih napada na libanskom tlu i konačno povlačenje izraelskih trupa s juga Libana, u potpunosti ovisi o saradnji Hezbolaha. Posljednji sporazum između Izraela i Libana pozivao je Hezbollah da prekine napade na Izrael i povuče svoje snage s juga Libana. Hezbollah je odbacio sporazum, zahtijevajući povlačenje izraelskih trupa s libanske teritorije.
I u Islamabadu, gdje je održano više krugova američko-iranskih pregovora, pogledi su sve više usmjereni prema Libanu. Pakistanski feldmaršal Asim Munir, ključni posrednik u tim pregovorima, sastao se u petak sa komandantom libanskih oružanih snaga, koje bi bile zadužene za razoružavanje Hezbollaha i osiguravanje da se njegove snage ne vrate na jug Libana.
Pakistanski vojni zvaničnici izjavili su samo da su razgovarali o "unapređenju bilateralnih odnosa", no dobro obaviješteni regionalni izvor rekao je da je bilo i "određenih razgovora" o pakistanskoj vojnoj pomoći libanskim oružanim snagama u južnom Libanu, ključnom uporištu Hezbollaha.
To je skromno, ali znakovito priznanje ključnog posrednika da rješavanje diplomatske slagalice između SAD-a i Irana ne zahtijeva samo dogovor o iranskom nuklearnom programu, Hormuškom tjesnacu i zamrznutoj iranskoj imovini. Liban je također ključni dio te slagalice.
(Vijesti.ba)
