TRUMP U DAVOSU IZNIO VELIČANSTVENE BROJKE, ALI SKORO SVE JE SLAGAO: Evo konkretnih podataka
Američki predsjednik Donald Trump u svojem je govoru pred sudionicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu iznio niz tvrdnji kojima je trebao svijetu pokazati koliko je SAD postala nadmoćna svima ostalima za vrijeme njegova mandata. Dobar dio svojih ostvarenja potkrijepio i brojkama (koje su trebale dokazati kako je ono što govori činjenica), što znači da ih je bilo lako i provjeriti.
Investicije od 18 biliona dolara – nije točno
Trump je rekao sljedeće: „Osigurali smo za nova ulaganja rekordnih 18 biliona dolara.” No to nije tačno. Na web‑stranici Bijele kuće stoji brojka od 9,6 biliona dolara, što je otprilike samo polovica od brojke koju Trump navodi.
Kina ne proizvodi vjetroturbine – nije točno
Trump je rekao: „Kina proizvodi gotovo sve vjetroturbine, a ipak nisam uspio pronaći nijednu vjetroelektranu u Kini.” Kina ima oko 44 posto ukupnog svjetskog kapaciteta vjetroelektrana, čime zauzima 1. mjesto u svijetu i time gotovo utrostručuje kapacitet Sjedinjenih Država. Kina također planira ili već gradi više novih vjetroelektrana nego bilo koja druga zemlja. Istu je tvrdnju Trump iznio i prije tjedan dana.
U godinu dana sve je pojeftinilo – nije točno
„Cijene namirnica, energenata, avionskih karata, hipotekarnih stopa, stanarina i otplata automobila sve padaju velikom brzinom.”
Trump je u pravu kada govori o hipotekarnim kamatama, koje su pale s nešto više od 7 posto kad je preuzeo dužnost na nešto iznad 6 posto danas. Avionske karte i cijene novih i rabljenih automobila također su zabilježile pad za vrijeme njegova mandata.
No situacija je nešto drugačija kada je riječ o cijenama hrane i energije. Cijene namirnica nastavile su rasti sličnim tempom kao i tijekom posljednje godine mandata predsjednika Joea Bidena. Pale su cijene nekih artikala, poput jaja, slanine, mliječnih proizvoda i kruha, ali cijene mljevene govedine, odreska, pilećih prsa, kave, voća i povrća te šećera i slatkiša porasle su.
Cijena električne energije značajno je porasla, i to 7 posto više u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno su cijene benzina zabilježile primjetan pad. Nakon što su tijekom prvih 10 mjeseci 2025. bile stabilne oko 3,10 dolara po galonu, od studenoga su pale ispod 2,80 dolara po galonu na nacionalnoj razini.
Proizvode više nafte nego ikad prije – točno
„Sad bušimo više nafte i plina nego ikad prije – gotovo dvostruko više.” Premda SAD ne buši dvostruko više nego ikad prije, prvi dio rečenice je točan.
Prema saveznim podacima za razdoblje od siječnja do listopada, proizvodnja sirove nafte porasla je za oko 2,7 % u 2025. u odnosu na 2024., posljednju godinu predsjedništva Bidena. Proizvodnja prirodnog plina u istom je razdoblju porasla za otprilike 3,6 %. Podaci za studeni i prosinac 2025. još nisu dostupni.
Proizvodnja sirove nafte dosegnula je najvišu razinu u povijesti, a proizvodnja prirodnog plina također je postigla rekord u ljeto 2025. prije nego što je malo pala.
Godišnja stopa inflacije niža je nego u siječnju 2025., no ti postotci nisu tako veliki; pala je s 3 % na 2,7 %. Današnja inflacija veća je nego što je bila veći dio Trumpova prvog mandata i otprilike je na razini kakva je bila tijekom većine posljednje godine predsjedništva Bidena, ako, naravno, izuzmemo godine covida.
Inflacija je i dalje viša od cilja američke središnje banke (Federal Reserve), koji iznosi 2 %.
Cijene hrane, stanovanja, zdravstvene skrbi i odjeće rastu iz godine u godinu za 2 % do 3 %, što je slično stopama iz posljednje Bidenove godine.
Cijene mnogih osnovnih prehrambenih proizvoda porasle su, uključujući mljevenu govedinu, odreske, pileća prsa, kavu, voće, povrće, šećer i slatkiše. Kao što je već spomenuto, pojeftinili su jaja, slanina, mliječni proizvodi i kruh.
Troškovi električne energije znatno su porasli, gotovo 7 % više nego prije godinu dana, dok su cijene benzina znatno pale.
Plaće su za vrijeme Trumpa rasle nešto brže od inflacije, ali uglavnom su to osjetili oni s već visokim plaćama.
Economist zato donosi zaključak: „U prvim mjesecima drugog mandata Donalda Trumpa inflacija se približila cilju od 2 % koji je postavila američka središnja banka. No, tvrtke su ubrzo počele prebacivati troškove carina na potrošače. Inflacija je rasla tijekom ljeta, dosegnuvši 3 % u rujnu, prije nego što je pala na 2,7 % u studenom. Ipak, analitičari su upozorili da bi ta najnovija brojka mogla biti nepouzdana, jer je vladino zatvaranje (shutdown) od 1. listopada do 12. studenoga omelo prikupljanje podataka, čime je slika o inflaciji postala nejasna.”
Biden nije kreirao nova radna mjesta – nije točno
Trump je na press-konferenciji u Washingtonu, tek koji sat prije nego što je sjeo u Air Force One i krenuo u Davos, rekao kako su pod njegovim prethodnikom, Bidenom, „jedno od četiri nova radna mjesta bili poslovi u nekoj od državnih službi.”
Za četiri godine Bidenova mandata, američko je gospodarstvo stvorilo više od 16 milijuna radnih mjesta, od čega je oko 1,8 milijuna bilo u saveznoj, državnoj ili lokalnoj upravi. To je otprilike 11 % od ukupnog broja novih poslova, a ne 25 % kako Trump tvrdi.
U posljednjoj godini Bidenova mandata ukupno je stvoreno više od 2 milijuna radnih mjesta, dok je u 2025. pod Trumpom dodano oko 473.000 novih radnih mjesta. U prosincu je nastalo 50.000 novih radnih mjesta, što je manje nego u studenome i znatno ispod očekivanja ekonomista.
Ovome treba dodati i još nekoliko opaski koje ne idu u prilog Trumpovu optimizmu. The Economist piše kako je povjerenje potrošača u SAD-u naglo palo otkako je Trump preuzeo dužnost. Oporavilo se u lipnju i srpnju, ali je od tada ponovno počelo padati. Samo jednom u posljednjih pet godina indeks Sveučilišta Michigan (mjesečno istraživanje koje provodi Institut za društvena istraživanja Sveučilišta Michigan, a mjeri kako se američki potrošači osjećaju u vezi sa svojim financijama, stanjem gospodarstva i budućim očekivanjima) bio je niži nego u prosincu. Trgovinski rat i carine doveli su do toga da su Amerikanci pesimističniji u pogledu svojih osobnih financija i šireg stanja gospodarstva.
Koliko su carine imale efekt, sugerira i novo istraživanje Instituta Kiel za svjetsko gospodarstvo, koje je pokazalo da su Amerikanci snosili 96 % troškova koje su prošle godine uzrokovale carine predsjednika Trumpa. Studija, koja je analizirala podatke o pošiljkama i obuhvatila više od 25 milijuna transakcija, utvrdila je da su tvrtke koje uvoze robu u SAD apsorbirale samo 4 % troškova nameta. Preostalih 96 % prebačeno je na američke kupce, dok su prihodi američke carine prošle godine porasli za otprilike 200 milijardi dolara.