Američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo je u februaru ofanzivu protiv Irana uprkos izričitim upozorenjima direktorice Nacionalne obavještajne službe, potpredsjednika i viših vojnih savjetnika da bi sukob mogao izazvati globalnu energetsku krizu i dovesti do još tvrđe vlasti u Teheranu, objavio je "Wall Street Journal", prenosi Anadolu.
Prema navodima osoba upoznatih sa sastancima održanim uoči rata, tadašnja direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabad upozorila je Trampa da bi ubistvo iranskog vrhovnog vođe moglo dovesti do dolaska još tvrđe vlasti u Teheranu i zatvaranja Hormuškog moreuza, ključnog pomorskog pravca kroz koji prolazi petina svjetske trgovine naftom i plinom.
Američki potpredsjednik Džej Di Vens zalagao se za "oprezniji" pristup, kojim bi pregovori imali prednost. Smatrao je da bi diplomatski sporazum bio jeftiniji od rata s "nezgodnim posljedicama".
Vojna upozorenja
Visoki vojni zvaničnici, među kojima su bili ministar odbrane Pit Hegset i načelnik Združenog štaba general Den Kejn, upoznali su Trampa s opcijama za "odlučujući" napad.
Istovremeno, drugi zvaničnici upozoravali su na moguće nestašice municije i rizike po "preopterećene snage".
Tramp je, prema izvještaju, odbacio te zabrinutosti, sugerirajući da vojska može "riješiti sve probleme" kada se pojave.
Početno zadovoljstvo ratom
U izvještaju se navodi da je Tramp u početku bio zadovoljan početkom rata. Navodno je "napuhao grudi" na skupu za prikupljanje sredstava u Mar-a-Lagu kada je obaviješten o ubistvu tadašnjeg vrhovnog vođe Irana Alija Hamneija.
Međutim, kako su cijene goriva rasle, a rat zapao u zastoj, regionalni lideri Saudijske Arabije i Katara vršili su pritisak na Bijelu kuću da pronađe diplomatsko rješenje.
Interne ankete pokazale su da je gotovo 80 posto Amerikanaca podržalo sporazum kojim bi rat bio okončan, što je Trampa navelo da podrži privremeno primirje u junu.
Pritisak zbog izbora
Pojedini republikanci upozoravali su Trampa i na moguće posljedice produženog rata po njihove šanse na novembarskim međuizborima.
Rok od 60 dana za nuklearne pregovore istekao je 17. augusta bez postizanja konačnog rješenja.
Povratak ekonomskom pritisku
Američka administracija od tada se vratila Operaciji Ekonomski izopćenik, kampanji ekonomskog ratovanja čiji je cilj slabljenje iranske vlade kroz trajnu pomorsku blokadu i sankcije.
