Problem može predstavljati i ultraprerađena hrana, koja je često bogata dodanim šećerima, solju, različitim aditivima i konzervansima. Visok unos takvih proizvoda povezuje se s lošijim zdravstvenim ishodima, uključujući veći rizik od kognitivnog pada.
Pojedina istraživanja ukazala su i na moguću povezanost između vrlo visokog unosa ljute hrane, posebno čili papričica, i slabijih kognitivnih sposobnosti. Ipak, ovakve nalaze treba tumačiti oprezno jer prehrambene navike same po sebi ne znače da će osoba razviti demenciju.
Posebnu pažnju potrebno je obratiti i na alkohol. Njegov utjecaj na zdravlje mozga zavisi od količine i učestalosti konzumacije. Dok su se ranije mogle pronaći tvrdnje da male količine alkohola imaju zaštitni učinak, novija saznanja upozoravaju da alkohol nije preporučljivo koristiti kao način prevencije demencije. Pretjerana konzumacija alkohola može povećati rizik od oštećenja mozga i kognitivnih problema.