Stotine onkoloških pacijenata u Federaciji Bosne i Hercegovine čekaju propisanu terapiju, dok advokati upozoravaju da bi nadležna tužilaštva trebala ispitati postoji li krivična odgovornost za dugogodišnje propuste u finansiranju Fonda solidarnosti. Uprkos povećanim izdvajanjima, liste čekanja nisu ukinute, a pojedini pacijenti ne dočekaju potrebne lijekove, piše Faktor.
Advokatica Maida Galijatović upozorava da postoje pravni mehanizmi kojima se mogu utvrditi eventualni propusti, zloupotrebe položaja i ovlaštenja ili nesavjestan rad u službi odgovornih za raspodjelu javnog novca.
Posebno ozbiljnim smatra situacije u kojima su zbog postupanja ili nepostupanja nadležnih institucija ugroženi zdravlje i životi građana.
Advokati traže reakciju tužilaštava
"Ovo je alarm za hitnu reakciju svih nadležnih službi, počev od finansijskih inspekcija i policije, budžetskih inspektora i posebno tužilaštva koji su dužni da istraže sve navode i optužbe i po službenoj dužnosti", naglašava Galijatović.
Prema podacima koje je Faktor dobio od Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, stotine onkoloških pacijenata nalaze se na listama čekanja za propisanu terapiju.
U ranijem izvještaju Faktora navodi se da je na listama čekanja za terapije bilo 611 onkoloških pacijenata.
Problem koji oboljeli nazivaju "listama smrti" godinama se povezuje s nedovoljnim finansiranjem Fonda solidarnosti.
Prema članu 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH, sredstva iz federalnog budžeta za Fond solidarnosti trebaju biti osigurana u iznosu jednakom sredstvima koja se izdvajaju iz obaveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Federalni revizori ranije su utvrdili da izdvajanja iz budžeta nisu bila usklađena s tom zakonskom obavezom. U izvještaju o finansijskoj reviziji Federalnog ministarstva zdravstva za 2024. godinu navedeno je da je odobreni transfer od 50 miliona KM predstavljao tek 10,2 posto planiranih prihoda od doprinosa.
Iako su izdvajanja u međuvremenu povećana, sredstva i dalje nisu dovoljna da se svim pacijentima osigura pravovremena terapija.
Faktor navodi da je u 2025. godini razlika između zakonski predviđenih i izdvojenih sredstava premašila 160 miliona KM, pozivajući se na nalaze federalnih revizora.
Ko snosi odgovornost za propuste?
Galijatović smatra da svaki pacijent koji ima opravdanu sumnju da je počinjeno krivično djelo može podnijeti prijavu nadležnom kantonalnom tužilaštvu.
"Svi oni koji preuzmu položaj i ovlaštenja javne funkcije, u ovom slučaju posebno mislim na federalnog ministra zdravstva i premijera Vlade FBiH, moraju biti svjesni da odgovaraju za propuste i nevršenje dužnosti u javnom interesu", ističe advokatica.
Prema njenim riječima, tužilaštva bi trebala po službenoj dužnosti ispitati nalaze revizora i utvrditi postoje li elementi krivičnih djela.
Smatra da i revizori, koji imaju neposredan uvid u zvaničnu dokumentaciju, trebaju prijaviti eventualne zloupotrebe i nesavjestan rad u službi ako za to postoje zakonski osnovi.
Advokat Nedim Kapidžić smatra da je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo odavno trebalo otvoriti istragu i ispitati okolnosti u vezi s finansiranjem liječenja teško oboljelih pacijenata.
"Jer je i nečinjenje krivično djelo", poručio je Kapidžić.