TEMELJI PRAVOSUĐA PRED PUCANJEM: Radnici u sudovima primaju mizeriju, sistemu prijeti totalna blokada (VIDEO)

Nismo popratni servis. Mi smo temelj pravosuđa i približavamo se kritičnoj tački - upozoravaju iz nekoliko kantonalnih sindikata državnih službenika i namještenika u pravosuđu. U mreži podijeljenih nadležnosti, ko i kako može odgovoriti na njihove zahtjeve za boljim uvjetima rada i dostojanstvenijim plaćama? Jesu li zahtjevi opravdani i zašto za neke kategorije u pravosuđu nadležnost nije upitna? Gosti emisije Plenum na Federalnoj televiziji bili su: Vedran Škobić, Vesna Kojić, Nedžad Vrbić i Elvis Zornić.

Kojić: Posao pravosudnih službenika godinama je zanemarivan – naše plate su tek oko 150 maraka iznad minimalca

Predsjednica Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa HNK, Vesna Kojić, govorila je o razlozima nezadovoljstva zaposlenih u pravosudnim institucijama i zahtjevima koje upućuju nadležnim vlastima. Istakla je da je rad državnih službenika i namještenika u pravosuđu godinama potcijenjen i nedovoljno prepoznat kroz zakonska rješenja.

Kojić je naglasila da se problem zanemarivanja rada u pravosuđu akumulirao godinama. „Godinama, ako ne i decenijama, zanemarivao se posao koji državni službenici i namještenici u pravosuđu obavljaju. Težina poslova, obim rada i odgovornost koju nosimo nisu bili prepoznati kroz postojeće zakone“, rekla je.

Dodala je da su dodatni pritisci, poput pandemije i rasta troškova života, dodatno pogoršali situaciju. „Kulminacija nezadovoljstva došla je u periodu korone, uz veliku inflaciju i stalno povećanje obima posla. Sve se to godinama gomilalo među zaposlenima“, istakla je.

Zbog toga su, kako kaže, prije oko godinu i po dana odlučili osnovati vlastiti sindikat. „Osnovali smo sindikat zaposlenih u pravosuđu jer smatramo da samo mi koji radimo ovaj posao znamo kroz šta prolazimo i da se jedino mi možemo izboriti za bolje uslove rada i veće plate“, kazala je Kojić.

Govoreći o prethodnom sindikalnom organizovanju, navela je da su u Hercegovačko-neretvanskom kantonu postojala dva sindikata, ali da mnogi zaposleni nisu bili zadovoljni njihovim djelovanjem. „Postojali su samostalni i nezavisni sindikat, ali mnogi zaposleni nisu bili zadovoljni načinom na koji su zastupani. Problemi pravosuđa nisu bili dovoljno prepoznati niti je bilo adekvatne komunikacije“, rekla je.

Kao jedan od ključnih zahtjeva zaposlenih istakla je povećanje plata. „Tražimo povećanje plata zbog otežanih uslova rada i specifičnosti poslova koje obavljamo. Radimo s dokaznim materijalom, psihoaktivnim supstancama i različitim vrstama oružja, a kroz naše ruke prolazi ogroman obim predmeta“, navela je.

Dodala je da pravosudni službenici snose veliku odgovornost u svakom predmetu. „Velika je odgovornost na svakom od nas da se sve uradi kako treba prije nego predmet dođe pred tužioca ili sudiju. Zbog toga smatramo da bi pravosudni službenici trebali imati poseban status u odnosu na ostale zaposlenike u javnoj upravi“, kazala je.

Govoreći o visini plata, Kojić je navela da su primanja zaposlenih u pravosuđu relativno niska. „Naša plata je trenutno oko 1.200 konvertibilnih maraka sa svim povećanjima koja smo do sada imali. Kada znamo da je minimalna plata oko 1.027 maraka, to znači da smo svega oko 150 maraka iznad minimalca“, rekla je.

Istakla je i da su ta primanja znatno ispod prosjeka u Federaciji. „Prosječna neto plata u Federaciji iznosila je oko 1.664 marke, što znači da smo oko 30 posto ispod prosjeka“, naglasila je.

Na kraju je poručila da trenutne plate teško mogu pokriti osnovne troškove života. „Uz inflaciju i rast troškova života, posebno za porodice s djecom, ovakva primanja postaju neodrživa. Smatramo da za posao koji radimo i odgovornost koju imamo vrijedimo mnogo više“, zaključila je Kojić.

Vrbić: Zaposlenima u štrajku uskraćena plata – to je suprotno evropskim standardima

Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa TK, Nedžad Vrbić, govorio je o razlozima pokretanja štrajka pravosudnih službenika u Tuzlanskom kantonu i spornim odredbama kolektivnog ugovora koje, kako tvrdi, ograničavaju prava zaposlenih na sindikalno djelovanje.

Vrbić je istakao da je samostalni sindikat pravosuđa formiran prije oko godinu i po dana s ciljem zaštite prava zaposlenih u pravosudnim institucijama. „Odlučili smo formirati samostalni sindikat pravosuđa koji će se isključivo baviti problemima prava i obaveza državnih službenika i namještenika koji rade u pravosuđu“, rekao je.

Dodao je da su nakon osnivanja sindikata pokušali pokrenuti dijalog s vlastima. „Obratili smo se premijeru Tuzlanskog kantona i resornoj ministrici sa zahtjevom za razgovor kako bismo prezentovali probleme i specifičnosti poslova koje obavljamo. Nažalost, nije bilo sluha od predstavnika izvršne vlasti“, kazao je Vrbić.

Zbog izostanka reakcije vlasti, sindikat je krajem 2024. godine organizovao štrajk upozorenja. „U decembru 2024. organizovali smo štrajk upozorenja kao posljednji apel da se razgovara o ovim temama. Kako nije bilo razumijevanja, bili smo prinuđeni stupiti u štrajk“, naveo je.

Posebno spornom ocijenio je odredbu kolektivnog ugovora koju je ranije potpisao drugi sindikat. „Riječ je o članu 47 kolektivnog ugovora koji predviđa da zaposlenici koji učestvuju u štrajku gube pravo na platu i druge naknade iz radnog odnosa. To pokazuje da taj sindikat nije štitio interese zaposlenih, jer je štrajk najjače sredstvo koje sindikat ima da natjera poslodavca na razgovor“, istakao je.

Vrbić je naglasio i pitanje reprezentativnosti sindikata. „Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika Tuzlanskog kantona ima utvrđenu reprezentativnost, što su potvrdili predsjednici pet pravosudnih institucija i glavni tužilac Tuzlanskog kantona“, rekao je.

Prema njegovim riječima, tokom štrajka su se suočili s pravnim i institucionalnim pritiscima. „Općinski sud u Zenici donio je rješenje kojim je zabranio štrajk, a u toku su žalbeni postupci. Istovremeno je Vlada Tuzlanskog kantona pokušala osporiti našu reprezentativnost, ali je Kantonalni sud u Orašju odbacio te tužbe i potvrdio naše rješenje“, naveo je Vrbić.

Istakao je i da su zaposlenima tokom štrajka uskraćene plate. „Dok su svi budžetski korisnici dobili plate, zaposlenima koji su učestvovali u štrajku plata je bila uskraćena. Tek nakon sudske odluke kojom je privremeno zabranjena primjena spornog člana 47 plata nam je isplaćena“, kazao je.

Dodao je da su se zbog toga obratili instituciji ombudsmena. „Smatrali smo da je takvo postupanje protivno evropskim konvencijama i standardima koji regulišu sindikalne aktivnosti, zbog čega smo se obratili ombudsmenima“, rekao je.

Vrbić je ukazao i na dodatne mjere koje su, prema njegovim riječima, imale karakter pritiska na učesnike štrajka. „Vlada je tokom štrajka potpisala aneks kolektivnog ugovora kojim su zaposlenicima koji nisu učestvovali u štrajku povećane plate za 20 posto. Smatramo da je riječ o diskriminatorskoj odluci jer su oni koji su se borili za prava svih zaposlenih na kraju kažnjeni“, zaključio je Vrbić.

Zornić: U državnoj službi u KS-u 'progutana' četiri najniža platna razreda, više od 700 namještenika prima do zagarantovane plate

Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika Kantona Sarajevo Elvis Zornić govorio je o položaju zaposlenih u državnoj službi, problemima sa platnim razredima i zakonodavnim rješenjima koja, kako navodi, otežavaju pregovore na kantonalnom nivou.

Zornić je podsjetio da su sindikalci u Kantonu Sarajevo prije deset godina prošli sličnu borbu kakvu danas prolaze njihove kolege u drugim kantonima. „Slušajući moje kolege, zaista ne mogu da se otmem utisku i da me vrate u prošlost, jer smo mi zbog istih razloga ovih prije deset godina uradili istu stvar, odlučili se da osnujemo svoj sindikat na nivou Kantona Sarajevo tada, i od tog momenta do danas mi smo stvarno prošli sve ovo što sada kolege prolaze, i ne mogu da kažem da vjerovatno se vlasti žele odlučiti da na takav način spore borbu za radnička prava“, rekao je Zornić.

Dodao je da je sindikat dao podršku kolegama te da su potpisali sporazum o međusobnoj saradnji. „Svakako smo pružili podršku našim kolegama, krajem protekle godine smo potpisali sporazum o međusobno podršci i razumijevanje, upravo da pokušamo pružiti na onom iskustvu kojem smo mi proživjeli u proteklih deset godina. Tako su nam rekli u našoj Vladi da smo prolazili tu institucijalnu torturu, u smislu da je nama čak u početku bilo osporeno da u svoj naziv svog sindikata unesemo i naziv Kantona Sarajevo“, kazao je.

Istakao je da je sindikat u tom periodu uspio izboriti prvi kantonalni kolektivni ugovor za državnu službu. „Uspjeli smo  u tih deset godina da natjeramo vlade u Kantonu Sarajevo da potpišemo prvi tada u historiji Federacije, Kantonalni kolektivni ugovor“, rekao je Zornić.

Naglasio je da sindikat okuplja zaposlene u svim organima državne službe na području kantona, uključujući i pravosudne institucije. „Za razliku od kolega koji su se fokusirali na pravosuđe, moram istaći da smo mi u Kantonu Sarajevo odlučili da obuhvatimo kompletnu državnu službu, uključujući sve organe državne službe kojih u Kantonu Sarajevo ima 20, i među njima, naravno, pravosudne institucije. Sve tri pravosudne institucije su u sastavu našeg sindikata - Općinski sud, Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo“, naveo je.

Na pitanje šta je bio ključ uspjeha u pregovorima sa vlastima, Zornić je naglasio da presudnu ulogu ima istrajnost radnika. „Ne. To je volja nas, radnika. Koliko smo mi voljni da istrajemo u onome što mi smatramo da je okej“, rekao je Zornić.

Dodao je da je važno pravilno tumačiti zakon o reprezentativnosti sindikata. „Vrlo je bitno ovdje pojasniti, kada voli Vlada da se koristi pojmom reprezentativnosti, vrlo je bitno da se ne uzimaju paušalne stvari. Zakon o reprezentativnosti vrlo jasno propisuje uslove pod kojima neki sindikat mora biti reprezentativan“, kazao je.

Posebno je ukazao na problem koji je nastao nakon povećanja minimalne plate. „Povećanje minimalne plate, koju mi pozdravljamo da se razumijemo, mi sindikalci nikad ne smijemo biti protiv bilo kakvog napredovanja radničkih prava. Ali šta se desilo u državnoj službi? Kada se povećala minimalna plata, desilo se da su u državnoj službi progutana četiri platna razreda, ali četiri najniža platna razreda“, rekao je.

Prema njegovim riječima, to je dovelo do situacije u kojoj veliki broj zaposlenih prima minimalnu platu. „Sada trenutno u Kantonu imate preko 700 državnih namještenika koji rade u institucijama i primaju do zagarantovane plate. Znači njihova plata je manja od minimalne“, rekao je Zornić.

Istakao je da su zbog toga pokrenuli inicijativu za izmjene federalnog zakona o platama. „Pokrenuli smo inicijativu prema federalnim institucijama za izmjene zakona o plaćama. Tačnije ovoga člana gdje smo poslali i amandman da se dopusti, kao što je to u drugim granama, jer obrazovanje, zdravstvo i policija mogu kroz svoje kolektivne ugovore dogovarati bolje koeficijente. Da se dopusti državnim službenicima da kroz kolektivne ugovore i oni dogovaraju bolje“, rekao je.

Govoreći o dugoročnim posljedicama trenutnog sistema, upozorio je da državna služba postaje nekonkurentna na tržištu rada. „Govorim ovdje o problemu održivosti državne službe koja više nije konkurentna na tržištu rada. Za narednih deset godina neće imati ko da radi u institucijama državne službe“, kazao je Zornić.

Na kraju je naglasio značaj državne službe za funkcionisanje države. „Državna služba i mi koji radimo u njoj, i državni službenici i namještenici, rade ljudi u institucijama koje postoje da bi postojala država, demokratska.“

Škobić: Radnici u pravosuđu mogu tražiti povoljnija prava i kroz kantone

Ministar pravde FBiH (HDZBiH) Vedran Škobić govorio je o nedavnim zahtjevima zaposlenih u pravosuđu i naglasio važnost dijaloga između kantona i federalnih vlasti.

Komentirajući opravdanost zahtjeva, Škobić je kazao: „Uslovno smatram da su opravdani, naravno treba ovih naći neku sredinu i logiku u svemu tome. Posmatram to i kao ministar i neko ko se prije i ranije bavio odvjetništvom i ko zna šta je daktilograf, šta je sudski izvršitelj, šta je ZK referent, koliko oni zaista podnose i trpe u tom svom poslu.“

Ministar je istaknuo i važnost koordinacije: „Bilo bi poželjno da postoje više dijaloga među partnerima sa vladama, kako kantonalnim tako i federalnim, kako bi se našlo rješenje za poboljšanje uvjeta zaposlenih u pravosuđu, dakle administrativno tehničkog osoblja.“

O nadležnostima kantona i Federacije, Škobić je objasnio: „Kada je u pitanju Zakon federalnog nivoa, moramo biti jasni da postoje kantonalne nadležnosti. Ukoliko postoji suglasnost određenih kantona, oni mogu primijeniti zakon kroz federalni okvir, ali zakone je moguće donositi i na kantonalnom nivou.“

Na pitanje o izmjenama zakona o plaćama, Škobić je rekao: „Treba doći do povećanja plaća za uposlenike u pravosuđu. Međutim, određeni kantoni, kao Tuzla ili ZHK, imaju svoje zakone u državnoj službi koji reguliraju rang plaća. Po meni je možda i sazrijelo vrijeme da se prepozna razlika između državnih službenika i zaposlenih u pravosuđu, jer postoji razlika u obavljanju poslova.“

Govoreći o nezadovoljstvu u pravosuđu i mogućim rješenjima, Škobić je naglasio: „Federalni zakon zahtijeva suglasnost svih kantona da bi se mogao primijeniti. Ne može se mijenjati bez suglasnosti, niti ga kantoni mogu primjenjivati separatno. Povoljnija prava mogu se urediti i drugim propisima, a uvijek se primjenjuje povoljnije pravo.“

Škobić ističe da je ključ rješenja u koordinaciji i dijalogu, kako bi se poboljšali uvjeti rada i osigurala prava zaposlenih u pravosuđu.

Poručio je da zaposlenici u pravosuđu imaju više mogućnosti za ostvarivanje svojih prava, ne samo kroz federalni zakon, već i kroz kantonalne propise, kolektivne ugovore i odluke poslodavaca.

„Uvijek su vam vrata otvorena i na drugim adresama kada je pitanje traženja vaših prava, povoljnijih prava nego što su to propisane u federalnom zakonu. Kantoni, čiji je direktni poslodavac Sud, uvijek mogu pronaći način kako kroz uredbe, kolektivne ugovore ili druge odluke odrediti dodatak na plaću.“

Ministar je upozorio na opasnost oslanjanja isključivo na federalni zakon. „Mislim da se držati slijepo samo u federalnom zakonu, mislim da ste u pogrešnom smjeru, mislim da ste u jednoj slijepoj ulici.“

Škobić je dodao da trenutna situacija ne dopušta izmjene federalnog zakona: „U ovom sadašnjem stanju nema suglasnosti da se dira ovaj zakon. Da li će ga biti za pola godine, godinu dana, ja to ne mogu predvidjeti. Čak i mislim da hoće, ali u ovom stanju traženja rješenja za vaše probleme, adresa su kantoni da kroz određene druge propise, uredbe, kolektivne ugovore ili druge odluke nađu dodatke za vaša prava dok se ne postigne suglasnost za federalni zakon.“

Škobić je istaknuo važnost prilagođavanja tržištu rada. „Sazrijelo je vrijeme da prepoznamo tržište rada, otvorenost prema EU i nedostatak radne snage. Moramo naći način kako zadržati radnike u državnoj službi, jer ćemo u protivnom riskirati da danas ili sutra više niko neće htjeti raditi u njoj.“

„Ovo nije političko pitanje, već socijalno. Moramo odgovorno sagledati potrebe zaposlenih u pravosuđu i adekvatno reagirati, kako bi se osigurala stabilnost i kvaliteta rada u državnoj službi“, zaključio je ministar.